Na skupštini Hrvatskog drvnog klastera, strukovne udruge drvne industrije, iznijete su nove programske smjernice koje će dovesti do snažnije integracije prerade drva u europsko tržište, stoji u priopćenju.
Prilagodba EU zakonodavstvu biti će skupa, a najveći troškovi drvnu industriju očekuju u području zaštite okoliša gdje će idućih godina trebati izdvojiti preko 40 milijuna eura. Sektorske tvrtke problem vide u nedostatku informacija jer danas nije jasno u kojem roku i koliko rigorozno će se primjenjivati EU regulativa, pa su slovenska iskustva još uvijek najmjerodavnija, pojašnjavaju u priopćenju. Naime, Slovenija je od 2004. do 2010. prolongirala proces prilagodbe drvne industrije, a neke tvrtke unatoč tome nisu uspjele uskladiti emisije štetnih tvari u atmosferu niti riješiti zbrinjavanje kemijskog otpada, stoga su penalizirane visokim kaznama. Osim tehnološke prilagodbe drvnu industriju zabrinjava i prilagodba u području normizacije jer su u Hrvatskoj još uvijek na snazi prilagođene JUS norme za klasifikaciju oblog drva, što znači da hrvatsku drvnu i šumarsku proizvodnju europska statistika još uvijek ne evidentira, a zadnji prijedlog Hrvatskih šuma da se EU norme počnu primjenjivati od 1.7.2013. ocjenjuje se rizičnim i neizvjesnim, budući da je prethodno potrebno osigurati barem 6 mjeseci prijelaznog perioda u kojem će se šumarstvo, ali i prerada drva prilagoditi i adaptirati na novi sustav klasificiranja drvne sirovine.
Obrazovanje i dodatna edukacija označava se kao jedan od najvećih prioriteta idućeg razdoblja jer samo educirane tvrtke mogu pratiti najnovije tehnološke trendove bez kojih je nemoguće participirati na globalnom tržištu. Osim visokoškolskog obrazovanja koje traži veći udio znanja o numerički upravljanim tehnologijama naglasak će biti i na strukovnom obrazovanju odnosno prekvalifikacijama radnika, jer veliki dio radnika ne posjeduje odgovarajuću stručnu spremu za složene poslove koje obavljaju, a za dio radnika (npr. brusači alata) uopće ne postoje odgovarajući obrazovni programi, pa će se edukacije organizirati uz pomoć vodećih inozemnih institucija (instituti iz Rosenheima, talijanski Cosmob itd..).
Javna nabava i veće uključivanje proizvoda od drva može znatno unaprijediti postojeće rezultate drvne industrije, pogotovo oko plasmana i jačanja pozicije drvnih proizvoda na hrvatskom tržištu, što do sada nije bio čest slučaj jer domaći proizvođači uspijevaju u Hrvatskoj pokriti tek 30 posto tržišta namještaja.
Brojni gosti na Skupštini potvrdili su dobru dosadašnju suradnju i partnerski status Klastera te mogućnost da se zajedničkim djelovanjem prerada drva dodatno unaprijedi, a time i opće prilike u hrvatskom gospodarstvu. Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) Hrvoje Hrabak je istaknuo da arhitekti i prerada drva mogu zajednički provoditi medijske kampanje te promovirati drvo „koje je lijepi graditeljski materijal“ s dobrim estetskim mogućnostima.
Stručnjaci sa Šumarskog fakulteta su istaknuli da je prisutnost drvne industrije u hrvatskim medijima skromna, pa je sa samo 0,012 posto prisustva sektor skoro medijski neprepoznatljiv. Poznati hrvatski produkt dizajner Nikola Radeljković iz Numen Grupe ubuduće će biti jedan od koordinatora Savjeta za razvoj i inovacije, smatra da Klaster treba još ojačati strukturu podupirajućih institucija i stručnjaka, jer su izazovi i zadaci drvnog sektora preveliki. Sektor mora promisliti o drugačijem pristupu samom sebi te promijeniti navike i pristup poslovanju, zaključio je Radeljković.
Predsjednik Sindikata drvne industrije Željko Govedić upozorio je na nizak standard radnika u preradi drva te dodao da nema konkurentne industrije bez podizanja standarda radnika o čemu će sektorske tvrtke morati sve više voditi računa. Prodekan zagrebačkog Šumarskog fakulteta prof.dr. Goran Mihulja podržava stvaranje šireg razvojnog koncepta drvne industrije u obliku klastera, a u to bi trebalo uključiti što više stručnjaka sa Sveučilišta. Predstavnici HBOR-a su ponovili da je prerada drva veliki izvoznik, što je ovoj razvojnoj banci zanimljivo iz više razloga, budući da posjeduje različite programe financijske podrške. Predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma Hrvatskog šumarskog instituta dr.sc. Tomislav Dubravac je spomenuo kvalitetu hrvatskih šuma i drvne sirovine, veliku šumovitost i stoljetnu brigu o tom važnom resursu kojeg mnogi još uvijek nedovoljno uvažavaju.
Osim 36 sektorskih tvrtki i stručnjaka, članstvo u Klasteru ostvarile su i dvije sektorske udruge, Udruga proizvođača peleta, briketa i drvne biomase te Udruga podopolagača i parketara kao i lokalna razvojna agencija PINS koja već provodi EU projekte iz područja prerade drva sa slovenskim, talijanskim i austrijskim partnerima.
Euroinspekt-drvokontrola očekuje daljnju „europeizaciju drvne industrije“ te će svojim članstvom u Klasteru promovirati i inicirati projekte usmjerene na inovacije i edukaciju, što su i osnovni postulati europskih klasterskih organizacija. Stoga se direktor Drvokontrole Mladen Komac nalazi na čelu Odbora za norme i tehničko zakonodavstvo. Prof.dr. Darko Motik, predsjednik međunarodne znanstvene organizacije Woodema voditi će Odbor za edukaciju i stručno usavršavanje Klastera te podupire širenje i institucionalno umrežavanje što se ne bi trebalo zaustaviti u Hrvatskoj, već treba involvirati i subjekte iz Regije koji su komplementarni s ciljevima Klastera, jer će jačanjem međusobne suradnje svi pojedinci i tvrtke bit još jači i međunarodno konkurentniji. Od nadležnih institucija kao i sektorskih tvrtki traži se brzo djelovanje kako bi se zadržale pozicije na svjetskom tržištu i kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja za sva otvorena pitanja drvnog sektora (najave poskupljenja drvne sirovine, novi obračunski sustav električne energije, smanjene potpore za sajmove, sve manje domaćeg namještaja na tržištu, itd…).
Pomoćnica ministra u Ministarstvu graditeljstva i prostornog planiranja Ana Pavičić Kaselj je najavila dobre mogućnosti suradnje Ministarstva i Klastera, budući da Ministarstvo upravo sada ozbiljno razmatra pokretanje nekoliko projekata koji mogu znatno ojačati pozicije hrvatske drvne industrije, što u području energetske učinkovitosti, što u dijelu korištenja drvnih goriva poput peleta i biomase. Ovako koncipirana inicijativa Klastera dolazi u pravi tren, ali važno je i sektorsko lobiranje, istaknula je pomoćnica ministra te dodala da je naš nacionalni interes da u što većoj mjeri iskoristimo nacionalne resurse: šumu, vodu i sunce. Program za energetsku obnovu javnih zgrada već postoji, sada se radi na programu za stanovništvo. Uloga Hrvatskog drvnog klastera je da u što većoj mjeri približi drvne proizvode stanovništvu i modificira njegov stav prema drvu, smatra Pavičić Kaselj.