Izborima na kojima su podjednake rezultate ostvarile dvije najveće političke stranke u Hrvatskoj nije se otklonila politička nesigurnost u najnovijoj članici Europske unije, ali novi konzervativni vođa, koji će najvjerojatnije postati premijer, dao je naslutiti da će nakon zaokreta u desno, stranka napraviti pomak prema centru, prenosi The Guardian navodeći kako je petomjesečnu vladavinu koalicije predvođene HDZ-om obilježilo pomicanje udesno porastom netolerancije i napadima na nezavisne medije i pripadnike manjina, osobito one srpske nacionalnosti.
Prema The Guardianu, vlast se pravila slijepa na val ultradesničarstva koji je izazvao globalnu zabrinutost i doprinio najvećem zahlađenju odnosa sa Srbijom od rata 1990. godine. Čini se da iz The Guardiana blagonaklono gledaju na "umjerenog" Plenkovića koji je najavio da će njegova vladavina biti proeuropski orijentirana, da će HDZ biti stranka desnog centra te da će se odmaknuti od populizma i ekstremizma.
Izbori su nastupili u vrijeme gospodarskog mraka i nategnutih odnosa na nestabilnom Balkanu. Ovo su bili drugi izbori u manje od godinu dana nakon što je prethodna, jedva funkcionalna, Vlada pala u lipnju uzrokovana skandalom oko sukoba interesa, objašnjava The Guardian politička zbivanja u Hrvatskoj prognozirajući kako će uloga MOST-a najvjerojatnije ponovno biti odlučujuća u formiranju nove Vlade te da se s obzirom na popriličnu izjednačenost rezultata naziru naporni pregovori za formiranje Vlade. Ipak, s Plenkovićevom umjerenim političkim programom, HDZ će vjerojatno bez problema pridobiti podršku manjina, osobito srpske.
Čini se da je, prema The Guardianu, upravo odnos s manjinama, uz neke poteze tijekom vlasti stajao SDP glasova na ovim izborima.
"Unatoč obećanju da će se zalagati za vladavinu napretka i tolerancije, Milanović, koji je razočarao glasače s nekoliko reformi koje su provedene kada je bio na vlasti, zaoštrio je svoju populističku retoriku tijekom kampanje. Učestalo je kritizirao srpskog premijera Aleksandra Vučića zbog ultranacionalističkog stava vezanog uz Domovinski rat."
Na kraju članka predstavljena je ne baš sjajna situacija koja trenutno vlada u Hrvatskoj.
"Jednogodišnji politički zastoj blokirao je reforme koje zemlja očajnički treba s obzirom na to da izlazi iz šestogodišnje recesije. Hrvatsko gospodarstvo, koje se uglavnom oslanja na turizam duž obale Jadrana, jedno je od najslabijih u Europskoj uniji usprkos pozitivnim indikatorima koje im je donijelo priključivanje EU. Središnja banka predvidjela je gospodarski rast od 2,3% u ovoj godini, nezaposlenost je veća od 13%, javni dug dosegao je 85% BDP-a, a poduzetnička klima slabo je razvijena."
Izbori bez značajnijeg odjeka na tržištu kapitala
Financial Times u izvješću o parlamentarnim izborima u Hrvatskoj donosi bilješku Timothy Asha, stratega Nomura Internationala, sugerirajući da je dojmljiv nastup HDZ-a umanjio strahove od dugotrajne "političke inercije" u Hrvatskoj.
U reakcijama od financijskog ili strateškog značaja, mađarski Equilor drži da će razgovori o formiranju koalicija otežati tekuće pregovore o Ini.
- Plenković će i dalje morati teško raditi da bi osigurao većinu od 76 parlamentarnih mjesta, no s obzirom da je njegova stranka vidjela porast mandata, dok je SDP u suštini ‘izgubio‘ izbore gubljenjem mjesta, Plenković očito ima mandat da prvi pokuša i formira vladu - napisao je Ash.
Prema današnjim pokazateljima, rezultat izbora nije imao značajan odjek na tržištu kapitala, a kuna nije zabilježila fluktuacije.
- Rezultati su naširoko očekivani - rekao je zagrebački diler za Reuters. - Ja ne očekujem značajna kretanja obveznica u ovom trenutku jer investitore jedino zanima može li zemlja servisirati svoje dugove.