Najčešća bolest zbog koje deseci tisuća hrvatskih zaposlenika boluju i privremeno su nesposobni za rad jest bolest intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije, odnosno bolesti kralježnice.
Prema HZZO-ovoj evidenciji bolovanja, od siječnja do srpnja 2015. na drugom su mjestu prijelomi kostiju, druge ozljede, otrovanja i djelovanje vanjskih uzroka, akutne infekcije gornjega dišnog sustava te ostale bolesti mišićno-koštanog sustava.
Čest su razlog za odlazak na bolovanje i psihičke tegobe – neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom i somatoformni poremećaji te ostali duševni poremećaji. Kod kuće se ostaje i zbog dislokacije, uganuća i nategnuća, gripe te zloćudnih bolesti. Prema HZZO-ovim podacima dobivenih od liječnika primarne zdravstvene zaštite, primjerice, u srpnju ove godine bila su 44.482 dnevno bolesna osiguranika. Od siječnja do kraja srpnja najveći postotak privremeno nesposobnih za rad, prema šifri MKB-a (Međunarodna klasifikacija bolesti), bolovao je zbog intervertebralnih diskova i ostale dorsopatije, odnosno tegoba povezanih s kralježnicom.
U statističkim podaci prema vrstama bolesti prate se broj slučajeva i dana te prosječni broj dana prema slučaju privremene nesposobnosti za rad i stopa privremene nesposobnost za rad prema šifri bolesti prema MKB-u. Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje izabrani liječnik koji određuje bolovanje ovisno o medicinskoj indikaciji, on utvrđuje i trajanje bolesti, odnosno broj dana bolovanja. Neke od tih bolesti, poput križobolje i psihičkih tegoba, prema potrebi mogu se i odglumiti, pa ne obave li se detaljne pretrage i ne utvrdi dijagnoza, može se dogoditi da se neki ‘bolesnici’ zapravo odmaraju, što stoji više od milijardu kuna na godinu.
HZZO nema podataka o tome jesu li i koliko hrvatski zaposlenici bolesniji od onih u ostalim članicama Europske unije, ali taj fond je kao naknadu za bolovanje za 2014. isplatio milijardu i 108 milijuna kuna, a do 31. kolovoza ove godine za bolovanja je isplaćeno malo više od 756 milijuna kuna.