TE Plomin 3 odnosno TE Plomin C-500 (HEP) planira se izgraditi do 2018. Potrošnja električne energije u Hrvatskoj povećava se s prosječnom godišnjom stopom rasta 1,7 posto (2004.do 2009.), a uvoz iznosi 22-35 posto.
Do 2020. iz pogona će izaći dio elektrana hrvatskog elektroenergetskog sustava koje su na kraju životnog vijeka, dok će neke zbog prilagođavanja propisima Europske unije o emisijama biti potrebno staviti izvan pogona prije nego što je to planirano ili ekonomski opravdano.
Budući da je novi blok TE Plomin 3 veće snage od TE Plomin 1, koji zamjenjuje, doći će nakon puštanja u rad bloka TE Plomin 3 do povećanja emisije ugljikovog dioksida sa sadašnjih oko dva milijuna tona godišnje (blokovi 1 i 2) na oko četiri milijuna tona godišnje (blokovi 2 i 3), što je problematično za eko udruge. Za usporedbu, da bi zadovoljila uvjete iz Protokola iz Kyota emisija stakleničkih plinova smjela bi u 2015. u Hrvatskoj iznositi oko 35 milijuna tona godišnje. U slučaju implementiranja u termoelektrani Plomin aktivnog sustava za smanjenje emisije ugljikovog dioksida, emisija će se bitno smanjiti vjerojatno na iznos manji od milijun tona godišnje.
“Eventualna realizacija projekta "Plomin C" dugoročno je katastrofalna za Hrvatsku, i to ne samo iz okolišnih i javnozdravstvenih razloga nego i iz gospodarskih. Takva termoelektrana vraća nas u 19. stoljeće, umjesto da iskoračimo u 21. stoljeće”, smatra Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner.
S druge strane, Radimir Čačić tvrdi suprotno. Kaže kako je energetska neovisnost preduvjet gospodarske stabilnosti i razvoja zemlje.
"Ugljen je odabran jer se pokazao prihvatljivim za okoliš s obzirom na spomenute nove tehnologije te ekonomski najisplativijim rješenjem. U perspektivi 30 godina, prema izračunima, ugljen je 2,6 puta jeftinije gorivo jer ima stabilnije tržište". smatra Čačić.
Što su još rekli Čačić i Piršić možete pročitati, te komentirati u novom Fight clubu na OVOM linku.