Poslovnim izletom u Rijeku u četvrtak je završio Meeting G2.2 kojem je cilj umrežavanje i jačanje gospodarske suradnje Hrvata iz dijaspore i domovine. Ovaj susret pod geslom Hrvati zajedno u biznisu počeo je u ponedjeljak, 10. listopada kulturno-zabavnim programom, nakon toga su uslijedila dva dana predavanja i panel rasprava u kojima su sudjelovali uspješni gospodarstvenici, poduzetnici hrvatskoga podrijetla te osobe iz relevantnih političkih i gospodarskih institucija u Hrvatskoj.
Nakon uvodnog govora direktora projekta G2 Josipa Hrgetića, svojim su nastupom o važnosti povezivanja i glavnim smjernicama gospodarskog napretka Hrvatske govorili tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat.
Kovač: Hrvatska kao predsjedavajuća zemlja EU dodatno će motivirati iseljeništvo na ulaganja
Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić istaknuo je kako se u njegovoj agenciji trude ukloniti negativnu i netočnu percepciju da u Hrvatskoj nema investitora, ali isto tako ukazao je na ono što smatra najslabijom točkom investiranja u zemlju, a to je mehanizam pozivanja ulagača. Novinić je izložio i da se struktura ulaganja promijenila te upozorio na dobre pokazatelje u svakom segmentu.
- Hrvatska nema četiri, već osam milijuna stanovnika. Mi smo jedan narod iako živimo na različitim kontinentima, kazala je Mara Hrgetić, direktorica programa Meetinga G2. – Pred nama je odgovornost da zaustavimo odljev mozgova, ali i da promoviramo hrvatske proizvode izvan granica. Zaključke ove konferencije predat ćemo Vladi i zahtijevati odgovore, dodala je Hrgetić.
[caption id="attachment_243007" align="aligncenter" width="750"]
Mara Hrgetić, direktorica programa Meetinga G2[/caption]
Aco Momčilović, član G2 tima i direktor ljudskih potencijala u tvrtki Rimac automobili predstavio je detaljnije projekt G2 i portal Business-G2.com koji su pokrenuli s ciljem razmjene informacija i povezivanja poduzetnika tijekom cijele godine.
G2 Business, portal koji ujedinjuje poslovnu Hrvatsku, ma gdje se nalazila
Hrvatske inovacije - mit ili stvarnost
Na prvoj panel diskusiji ˝Hrvatske inovacije - mit ili stvarnost˝ pod vodstvom moderatorice Doris Vukšić iz agencije HAMAG-BICRO, sudjelovali su Sven Maričić, Vjeran Vrbanec, Dubravko Kičić, Đuro Horvat i Monika Mikac. Uz predstavnike jednih od najinovativnijih firmi na domaćoj, ali i svjetskoj razini inovacije nikako ne mogu biti opisane kao mit, ali kada bi se uklonile prepreke u poslovanju i pojednostavnili poslovni procesi mnogo bi više firmi moglo prebaciti fokus s operativnog upravljanja na kreativne i inovativne projekte.
Strane investicije i državne potpore u tom segmentu su prijeko potrebne, a upravo to je istaknula Monika Mikac iz Rimac automobila ustvrdivši da je najveći izazov na početku djelovanja ove diljem svijeta poznate firme bilo financiranje. – Da nije bilo kredita HBOR-a i potpore mreže poslovnih anđela - CRANE preselili bismo firmu u Njemačku. Zadaća države jest prepoznati projekte i pratiti ih kroz rast firme. Druge države to jako dobro rade, rekla je Mikac.
Predsjednik Uprave agencije HAMAG-BICRO, Vjeran Vrbanec naglasio je da Hrvatska od davnina ima trend inovacije, te da se taj trend treba i nastaviti te najavio da bi početkom iduće godine mogao osvanuti venture capital fond u Hrvatskoj.
Đuro Horvat: Zadnjih je 5 minuta da se država sredi!
Đuro Horvat, predsjednik Uprave Tehnixa, naglašava da je potrebno razvijati timski rad, a na tom tragu je i Sven Maričić s Tehničkog fakulteta u Rijeci koji smatra da se hrvatski inovatori hitno trebaju umrežiti te sinergijski stvarati. Izvršni direktor i predsjednik Uprave BIO Centra Dubravko Kičić temeljem svog iskustva i obrazovanja u Finskoj smatra kako su ljudi ključni za inovacije te da ih treba puno učinkovitije obrazovati jer upravo obrazovani ljudi osiguravaju rast ekonomije.
Kako uspjeti u poslu u Hrvatskoj
Druga panel diskusija, koju je moderirao Stjepan Lović iz Odvjetničkog društva Grubišić&Lović&Lalić, bavila se ovim naizgled jednostavnim pitanjem. Svoje odgovore i razmatranja o najvećim preprekama s kojima se oni koji posluju u Hrvatskoj susreću ponudili su Danko Sučević, Davor Huić, Davor Tudorović, Don Markušić, Matt Sertić i Lidija Horvatić.
Davor Huić, jedan od osnivača Udruge Lipa i savjetnik premijera Oreškovića, naglasio je da su privatne kompanije puno efikasnije od javnih te ustvrdio da se zemlja u kojoj 70% ekonomije kontrolira država, kao što je to slučaj s Hrvatskom, ne može smatrati uspješnom gospodarskom zemljom. Huić je izrazio zabrinutost izvješćem Europske komisije prema kojem je dugoročni potencijal gospodarskog rasta Hrvatske manji od jedan posto te objasnio da nema rasta ako zemlja godišnje izgubi do 60 000 ljudi masovnim egzodusom mladih.
Matt Darko Sertić, direktor tvrtke Applied Ceramics, naveo je primjere kako država usmjerava ulagače da posluju po njezinom ne baš suptilnom diktatu. - Prevelikom cijenom komunalnog doprinosa sustav vas tjera da posao smjestite u postojeću zgradu. Poreznom politikom usmjerava ulagače da investiraju u turizam, a ne u poljoprivredu. Država porezima direktno utječe i na strukturu radnika jer većim porezom za visokoobrazovane obeshrabruje poslodavce da ih zaposle. Potrebna je reorganizacija poreznog sustava, smatra Sertić.
Matt Darko Sertić: Ne vidim neke promjene u investicijskoj klimi u Hrvatskoj
Hrvatsko tržište je neuredno, ali poslovanje se ne smije oslanjati na očekivanja od države. – Možemo razmišljati što bi država mogla napraviti da se riješi problem neplatiša i slično, ali za nas je to poput razmišljanja o vremenskim neprilikama na koje zapravo ne možemo utjecati. Stoga se u poslovanju trebaju uzeti u obzir i te nepredvidive okolnosti, rekao je Danko Sučević, osnivač i partner Infokorpa te izvršni direktor poslovnog tjednika Lider koji rješenje vidi ili u apsolutnoj orijentaciji tvrtke na izvoz ili u poslovanju s državom koja regulira 70 do 80% domaćeg tržišta što čine brojne velike hrvatske IT tvrtke.
[caption id="attachment_243012" align="aligncenter" width="750"]
Druga panel diskusija Kako uspjeti u poslu u Hrvatskoj[/caption]
Lidija Horvatić, direktorica Odjela politika EU i međunarodnih poslova HUP-a, složila se s Davidom Tudurovićem, članom Nadzornog odbora Ilirije, da se na državu ne treba puno oslanjati, ali treba na nju utjecati da bolje funkcionira kako je god to moguće. - Tajna uspjeha u Hrvatskoj je upornost! Potrebno je jako puno vremena. Dijaspora također može sa svojim iskustvom uspjeti i pomoći Hrvatskoj, zaključio je pravni savjetnik i potpredsjednik Transparency Internationala Don Markušić.
Izvoz - nove prilike
U trećoj panel diskusiji ˝Izvoz - nove prilike˝, koju je moderirala Gordana Gelenčer sudjelovali su Joseph Gene Petrić, Želimir Kramarić, Hrvoje Galičić, Zvonimir Viduka i Vjekoslav Majetić. Velimir Majetić iz Dok-Inga kazao je da bi se nešto moglo izvesti, mora se nešto i napraviti. Mora se ponuditi nešto što drugi nemaju. Cilj je poticati svaku inicijativu stvaranja novih proizvoda te se probijati time na svjetsko tržište. Joseph Gene Petrić kao pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova poziva ljude na suradnju i da se s postojećim problemima i idejama jave u svoja veleposlanstva. Želimir Kramarić iz HGK smatra da je problem što se hrvatsko iseljeništvo promatra kao teret, a ne kao dio Hrvatske i dodaje: - Hrvata ima svugdje u svijetu i potencijal je u povezivanju i internacionalizaciji. Zvonimir Viduka zaključio je da izvoz mora biti glavna tema jer država ne može preživjeti samo posuđivanjem novca. Potrebno je da uredi u inozemstvu postanu glavni akteri poslovanja.
Privatizacije – uspješni primjeri
Na četvrtoj panel diskusiji predstavili su se uspješni primjeri privatizacije u Hrvatskoj, razgovor je moderirao Krešimir Profaca, a sudjelovali su Tomislav Boban, Mario Dužić i Siniša Žanetić. Tomislav Boban iz DUUDI-ja, smatra da se plan privatizacije mora nastaviti, ali da je potrebno restrukturiranje društva prije privatizacije. Mario Duzich, Hrvat koji je dugi niz godina živio u Americi, podijelio je svoj recept za uspjeh u Hrvatskoj: zaljubiti se u kompaniju i uložiti puno energije. Siniša Žanetić objašnjava da je tvrtka Lola Ribar opstala zbog resursa, radne snage i visoke profesionalnosti, iako su bili pred bankrotom. Smatra da je potrebno kreirati plan i onda ostvarivati svoj san.
Jesu li hrvatske visokoobrazovne institucije usmjerene na globalno tržište
Kristijan Pakšec moderirao je panel na temu ˝Jesu li hrvatske visokoobrazovne institucije usmjerene na globalno tržište˝ na kojem su Milivoj Marković, Hrvoje Balen, Vedran Podobnik, Alen Jerkunica i Hrvoje Jerković predstavili svoje obrazovne programe i ukazali na nekoliko ključnih problema u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj, a kao najveći problem detektirali su pripremu mladih za tržište rada kako bi bili sposobni za rad, a ne za burzu.
Nakon pet panel diskusija organiziran je Open Hour u kojem su sudionici postavljali pitanja predstavnicima Vlade i javnog sektora. Na sva pitanja sudionika iz iseljeništva odgovarali su Anka Kujundžić, Darko Sabljak, Nevenka Šalat Franičević i Sonja Lovrek Velkov iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Mario Antonić iz Ministarstva poduzetništva i obrta, Ivana Perkušić, Žana Ćorić i Mirjana Vatavuk iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Doris Vukšić iz agencije HAMAG-BICRO, Saša Bukovac iz Hrvatske gospodarske komore te Toni Biluš iz Grada Zagreba. Pokazalo se da je pitanje koje najviše muči iseljenike nemogućnost dopisnog glasovanja.
Brendiranje Hrvatske
Treći dan konferencije započeo je panel diskusijom Brendiranje Hrvatske na kojoj su Božo Skoko, Caroline Spivak, Slaven Reljić, Dubravko Šimenc, Luka Duboković i Zlata Prpić uz stručno vođenje Darella Šarića istaknuli da je brendiranje tema današnjice i brojnim primjerima pokušali dokazati da živimo u prekrasnoj zemlji punoj potencijala, kojih, za razliku od stranaca, sami nismo svjesni u pravoj mjeri, niti to iskorištavamo na način na koji bismo mogli i trebali. A to je zapravo i značenje slogana Croatia full of life.
- Važno je kako se ljudi odnose prema svojoj zemlji, jesu li ponosni na nju ili ne. Trebamo postati svjesni svojih kvaliteta, poštovati ih i koristiti na najbolji mogući način te pokazati svijetu, ali i sebi da, iako smo mala zemlja, možemo učiniti puno. Potrebne su i institucije koje bi podupirale brendiranje Hrvatske i njezinih proizvoda, zaključila je Caroline Spivak iz Ženske mreže Hrvatske.
Mark Begich: Hrvatski emigranti u SAD-u sve su zainteresiraniji za ulaganje u Hrvatsku
Konferenciju je svojom prezentacijom Building a reputation, uveličao i bivši senator Aljaske, unuk hrvatskog iseljenika Mark Begich koji smatra da Hrvatska ima ogroman potencijal, posebno hrvatska sveučilišta i mladi ljudi. Begich sugerira da treba brinuti o reputaciji, s poštovanjem se odnositi prema ljudima i pozitivno razmišljati kako bi nešto išlo na bolje. Pohvalio je slogan Croatia full of life jer to ona zaista i jest.
[caption id="attachment_243009" align="aligncenter" width="750"]
Mark Begich, bivši senator Aljaske hrvatskih korijena[/caption]
Prilike za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj
- Industrija zdravlja jedna je od vodećih industrija u svijetu, istaknuo je Miroslav Dragičević u uvodu panela Prilike za razvoj zdravstvenog turizma. Ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice Damir Mihalić također smatra da je pretpostavka razvoja zdravstvenog turizma sređivanje problema unutar države. Predstavnik Klastera zdravstvenog turizma Kvarner Alfred Franković apelira na sinergiju, zajedništvo i komunikaciju. U diskusiji je na vidjelo izašao problem odnosa javnog i privatnog zdravstva koji direktno utječe na zdravstveni turizam.
- Dok god je neriješena situacija u institucijama koje bi trebale voditi zdravstvo, i dok se ne definira javno i privatno zdravstvo, situacija se neće poboljšati. Zdravstveni turizam je ozbiljna stvar i mora postojati uvjerljiv poslovni plan, kazao je vlasnik Medicinske grupe i pročelnih Zavoda za kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb Miljenko Bura. Napomenuo je da glavnu ulogu u rješavanju te situacije ima gospodarstvo i da bi Ministarstvo gospodarstva trebalo donijeti plan.
Steven Pavletić iz Nacionalnog instituta za tumore u SAD-u osvrnuo se na visoku stopu smrtnosti od raka u Hrvatskoj unatoč bogatoj tradiciji znanja i velikim potencijalima što dovodi do zaključka da nešto u državi ne funkcionira kako bi trebalo. - Sada je stasala nova generacija vrlo samosvjesnih mladih profesionalaca. Zdravstveni potencijal je velik. Pojavile su se neke nove energije, novi entuzijazam i samosvijest u radu. Naša snaga je znanje koje treba ujediniti i nešto učiniti, poručio je Pavletić.
Na konferenciji su se predstavile i studentske udruge: eStudent, Ekonomska klinika, Next Junior Enterprise i SPOCK- Studentsko poduzetništvo u Centru karijera FER-a.
Energetski sektor u Hrvatskoj - alternativni izvori energije
Uz Maju Pokrovac, Ronald Zivic, Ljuba Djurdjevic, Haris Boko i Ivan Šimić raspravljali su o uspješnim praksama iz inozemstva na području energije te o tome što bi se od toga moglo primijeniti u Hrvatskoj. Ljuba Djurdjević iz Ontario Energy Boarda podijelila je sa sudionicima detalje o inovativnim i agresivnim programima u obnovljivim izvorima energije. Naglasila je kako u inozemstvu ima itekako volje za ulaganjem u Hrvatsku, ali i dodala da nema infrastrukture u Hrvatskoj koja bi na tome radila.
Haris Boko, glavni savjetnik Energetskog instituta Hrvoje Požar smatra da se inertno pristupa prema svim projektima koji bi mogli zaživjeti. Hrvatska uvozi, a ne iskorištava vlastite potencijale. Tržište se mora aktivirati, biti dinamično, smatra Boko, a s time se slažu svi sudionici panela.
Primjeri dobre prakse – Hrvati širom svijeta
Posljednju panel diskusiju vodio je međunarodni IT i poslovni savjetnik Igor Starčević, a sudjelovali su uspješni Hrvati diljem svijeta: direktor i partner MT.SAAI Ivan Ćurić, počasni konzul RH u Santa Cruzu Robert Jakubek, predsjednik Uprave CEMEX-a Trpimir Renić, voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra Sanela Dropulić i direktor Dalmaconsulta te voditelj projekta najvećeg eko-voćnjaka u Europi Denis Rubić.
- Tajna uspjeha ovisi i o tome kako gledate na uspjeh. Ovdje su odlični ljudi i imate veliki potencijal, a ovakvi susreti trebali bi se održavati češće, savjetovao je Ćurić dodavši da se uvijek moramo preispitivati zašto nešto radimo i biti svjesni limita koji su postavljeni u Hrvatskoj. Denis Rubić, povratnik iz Njemačke, poručio je onima koji žele ulagati u domovinu da surađuju s lokalnim i domaćim ljudima koji poznaju teren i da iskoriste sva sredstva iz fondova koja se nude.
Sudionici Meetinga posjetili su Rijeku u četvrtak 13. listopada na inicijativu australske delegacije pod vodstvom hrvatskog veleposlanika u Australiji, njegove ekselencije Damira Kušena, i pritom se upoznali s velikim infrastrukturnim projektima u Primorsko-goranskoj županiji te održali sastanke s predstavnicima Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Županijske komore Rijeka, Luke Rijeke, Lučke uprave Rijeke, Jadrolinije i brodogradilišta Viktor Lenac.
[caption id="attachment_243010" align="aligncenter" width="750"]
Organizatori Josip i Mara Hrgetić poziraju s hrvatskim iseljenicima iz Paragvaja[/caption]
Organizatori već pripremaju idući Meeting G2.3 na kojem žele okupiti još više Hrvata iz različitih zemalja s ciljem da se razgovara, posluje i predlaže kako život u Hrvatskoj učiniti što kvalitetnijim, ali i kako jačati međusobno povjerenje te raditi na umrežavanju Hrvata u cijelom svijetu.