Relativno blaga zima, kao i posljednji potezi Europske unije vezano uz opskrbu energijom, otupili su najučinkovitije vanjskopolitičko oružje Vladimira Putina – izvoz plina.
Suprotno očekivanjima, ruski plin ove zime dolazi u Europu kroz četiri glavna plinovoda, a iznimno vrijedan ruski projekt – plinovod Južni tok – neslavno je propao. Trenutno je fokus usmjeren na to hoće li EU pokrenuti postupak protiv Gazproma zbog godina ucjenjivačke tržišne politike.
Kako je Rusija izgubila monopol?
Europa se još sjeća šokova iz 2006. i 2009. godine, kada je Rusija smanjila isporuku plina Ukrajini usred rasprave oko cijena i dugovanja, što je dovelo do krize vezane uz grijanje i zatvaranja tvornica u Slovačkoj i Mađarskoj. Njemačku je situacija natjerala da očajnički traži alternativne izvore plina. Europa dobiva trećinu plina iz Rusije, od čega polovica dolazi preko ukrajinskih plinovoda.
Europska unija je u međuvremenu odlučila stati a kraj ucjenjivačkoj politici Rusije. Prvi korak u tome bila je liberalizacija tržišta plina, poznatija kao Treći energetski paket, prema kojem Rusija ne može istovremeno posjedovati i kontrolirati plinovode na teritoriju EU, odnosno Gazprom ne može istovremeno biti vlasnik proizvodnih kapaciteta i transportne mreže. Sustav opskrbe je postao ‘elastičniji‘ tako što je EU novac poreznih obveznika preusmjerila na nove poveznice između zemalja koje ovise o plinu iz Rusije. Na taj način, ukoliko uvoz plina s istoka bude na neki način ometen, pogođene zemlje mogu do plina doći drugim putem. Primjerice, Litva, koja je u potpunosti ovisila o uvozu plina iz Rusije, od prosinca uvozi tekući prirodni plin (NLG) iz Norveške. Naglo je porastao i ukrajinski uvoz plina sa zapada. EU je također pregovorima riješila problem dugova i cijena između Rusije i Ukrajine, što bi trebalo omogućiti normalnu opskrbu barem do kraja prvog kvartala ove godine. Dodatno, zbog relativno blage zime, potrošnja plina u Europi je niska, a zalihe su visoke za ovo doba godine. Na taj način, čak i ako se Rusija odluči na neke radikalne poteze, posljedice ne bi bile prevelike.
Rusija, pak, ima drugih briga. Kontinuirani pad cijena nafte pritišće državnu blagajnu. Putin je u prosincu odustao od 40 milijardi dolara vrijednog projekta Južni tok. Europska unija će vjerojatno pritisnuti Hrvatsku na izgradnju plinovoda i LNG terminala na Jadranu. A Europa ima još jedan as u rukavu – masovnu tužbu baziranu na višegodišnjoj istrazi vezanoj uz diskriminatorne cijene i druge malverzacije na tržištu plina od strane Rusije još od 2004. godine.