Istraživanje koje je provelo Sveučilište John Hopkins tvrdi da loša sreća igra glavnu ulogu u obolijevanju od karcinoma.
Studija je pokazala kako su za čak dvije trećine slučajeva karcinoma odgovorne slučajne mutacije, a ne genetika ili loše životne navike. Slučajne mutacije DNA događaju se u raznim dijelovima tijela za vrijeme diobe stanica i glavni su krivci za mnoge tipove karcinoma.
Istraživanje je obuhvatilo 31 tip karcinoma i dokazalo kako su 22 tipa – uključujući leukemiju, rak gušterače, rak kostiju, rak testisa, jajnika i mozga – zapravo genetska loša sreća. Preostalih devet tipova, što uključuje i rak debelog crijeva, rak kože ili rak pluća, u većoj su mjeri rezultat naslijeđa, faktora okoliša ili izloženosti kancerogenim supstancama.
Istraživanje je, dakle, 65 posto slučajeva karcinoma pripisalo slučajnim genetskim mutacijama.
- Ljudi žele znati razlog zbog kojeg su oboljeli od karcinoma. Pravi razlog, međutim, ne postoji – osobe ne dobivaju rak zbog loših životnih odabira ili utjecaja okoliša, već zato što u domeni genetike jednostavno nisu imali sreće. – tvrdi onkolog Bert Vogelstein, voditelj istraživanja.
Nadalje objašnjava kako se štetne mutacije događaju pukom slučajnošću te kako promjena načina života i odustajanje od loših navika mogu preventivno djelovati na pojavu određenih tipova karcinoma, ali ne i na sve. Stoga bi više istraživanja, tvrdi Vogelstein, trebalo usmjeriti na pronalaženje načina za otkrivanje karcinoma u ranim stadijima koje je lakše liječiti.
Studija je mapirala ukupan broj dioba stanica unutar pojedinih tkiva u životnom vijeku i uspoređivala te podatke s rizikom pojave karcinoma unutar tih tkiva. Zaključno, tkiva unutar kojih se događa veći broj dioba – dakle gdje je veća šansa slučajnih mutacija – pokazuju veći stupanj obolijevanja od karcinoma.
Studija nije pokrila sve tipove karcinoma. Rak dojke i prostate nije uključen u istraživanje jer stručnjaci nisu uspjeli odrediti pouzdanu stopu diobe stanica unutar tih tkiva.