Honoré de Balzac je navodno na vrhuncu slave konzumirao količinu koju bismo mogli mjeriti sa pedeset šalica kave dnevno. Nije ju, međutim, pio, već mrvio dok zrnca ne bi postala fin prah i onda bi taj prah progutao.
Taj je pristup nazvao ‘užasnim, brutalnim‘, a objasnio je da dolikuje samo onima ‘nadljudske snage‘. Efekte uzimanja je opisao 1939. godine u eseju ‘Traktat o modernim stimulansima‘, objašnjavajući kako potiče kreativnost. Balzacova djela su postala i ostala klasici književnosti, ali se znanstveni pristup kofeinu kao stimulansu kreativnosti promijenio – najnovija istraživanja pokazuju da kofein sputava kreativnost, umjesto da je stimulira.
Kada popijemo piće koje sadrži kofein, on prolazi kroz krvno-moždanu membranu (koja štiti središnji živčani sustav od opasnih kemikalija u krvi) te blokira aktivnost kemijskog spoja adenozina. Uloga adenozina je da spušta razinu energije i potiče na spavanje. Kada je adenozin blokiran, povećava se koncentracija i smanjuje pospanost. Kofein ima brojne prednosti - podiže energiju, smanjuje umor, poboljšava fizičke, kognitivne i motoričke sposobnosti, poboljšava kratkotrajno pamćenje te pomaže u donošenju odluka i koncentriranju.
Međutim, sve ima svoju cijenu. Znanost je tek započela s demistifikacijom koncepta kreativnosti (a i teško ju je mjeriti u laboratorijskim uvjetima), ali znamo da je ono što povezujemo s kreativnošću – bilo da je riječ o pisanju soneta ili matematičkog dokaza – vezano uz sposobnost povezivanja ideja, subjekata i koncepata. Ta sposobnost je vezana upravo uz ono što kofein sprječava – nefokusiran, dekoncentriran, opušten um.
Kreativnost se obično pojavljuje kada prestanemo biti fokusirani i koncentrirani. U jednoj od studija, ispitanici su pokazali napredak na polju kreativnog rješavanja problema nakon što su se počeli baviti nečim potpuno drugim. Drugim riječima, stanka u koncentraciji pozitivno utječe na slobodne asocijacije. Osim toga, manjak fokusiranosti pozitivno utječe na komunikaciju između dijelova mozga koji su aktivniji kada smo opušteni, a povezani su s procesom donošenja odluka i racionalizacijom. Kofein nas drži fokusiranima i onemogućava taj proces.
Kofein sprječava još jedan mentalni proces neophodan za kreativnost – spavanje. Studija iz 2009. godine pokazala je kako oni koji dosegnu REM fazu sna bolje rješavaju testove kreativnosti. Za vrijeme REM faze mozak integrira nepovezane informacije pa smo nakon buđenja spremniji rješavati probleme. Bez čvrstog sna, taj efekt se gubi. Osim toga, nedostatak sna negativno utječe na emocionalnu inteligenciju, konstruktivno razmišljanje i mogućnost nošenja sa stresom.
Jedna je studija utvrdila kako unošenje sto miligrama kofeina u organizam povećava vrijeme potrebno da zaspemo. Osim toga, utječe i na kvalitetu sna. Neke studije kofein povezuju i sa isprekidanim spavanjem, odnosno čestim buđenjem, te jutarnjim umorom.
Možda je moguće, međutim, iskorištavati pozitivne efekte kofeina bez uništavanja kreativnosti. Neka su istraživanja pokazala kako se budnost i fokusiranost mogu postići placebo efektom. 2011. godine u Londonu je provedeno istraživanje koje je ispitivalo utjecaj kofeina na sposobnost rješavanja problema. Provedeno je na 88 ispitanika koji kavu piju na redovnoj bazi. Davali su im, potpuno nasumično, kavu sa i bez kofeina. Polovici je rečeno da piju ‘pravu‘ kavu, a polovici da piju kavu bez kofeina. Svaki je ispitanik potom prošao kroz testiranje reakcija, samokontrole, motivacije i raspoloženja. Pokazalo se da su ispitanici koji su mislili da konzumiraju kofein, čak i kada to nije bilo tako, bolje prošli na testovima. Balzac, stoga, možda nije bio potpuno u krivu.