Rast kineskog gospodarstva ubrzao je u četvrtom tromjesečju na 7,9 posto na godišnjoj razini, no zbog slabosti u prethodnim kvartalima, lani je drugo po veličini svjetsko gospodarstvo zabilježilo najsporiji rast u posljednjih 13 godina.
Prema jutros objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom lanjskom kvartalu bio je snažniji nego u trećem, kada je iznosio 7,4 posto, no u cijeloj prošloj godini gospodarstvo je poraslo samo 7,8 posto, što je najniža stopa rasta od 1999.
Podaci su nešto bolji nego što se očekivalo, s obzirom da su u anketi Reutersa analitičari procjenjivali da je kineski BDP u četvrtom tromjesečju porastao za 7,8, a u cijeloj godini za 7,7 posto. Premda se rast kineskog gospodarstva ubrzao, nakon sedam kvartala usporavanja, analitičari ne očekuju nastavak tog trenda.
- Uzlet na kraju prošle godine bio je prilično jak, no to nije impresivan oporavak. U prvoj polovici ove godine gospodarstvo će biti prilično snažno, no trend rasta Kine i dalje će se usporavati - kaže Ken Peng, ekonomist u banci BNP Paribas.
Recesija u eurozoni i Japanu, te spori rast drugih najvećih svjetskih gospodarstava onemogućuju Kini stope rasta izvoza kakve su bile prije globalne financijske krize 2007. godine, dok domaća potražnja ne jača dovoljno da bi potaknula ubrzanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
Stoga je i kineska vlada smanjila procjene rasta. Za prošlu godinu ciljana je razina bila 7,5 posto, dok je u prethodnih osam godina cilj bio rast gospodarstva od 8 posto. I u ovoj godini, po izvorima iz vlade, cilja se na rast od 7,5 posto, kako bi se provele strukturne reforme. U nedostatku poticaja izvana, Peking je lani ubrzao tempo ulaganja u infrastrukturu i uveo mjere za poticanje osobne potrošnje kako bi podržao rast gospodarstva.
Uz to, središnja kineska banka smanjila je polovicom prošle godine kamatne stope u dva navrata i bankama srezala stopu izdvajanja obveznih rezervi. Takvim popuštanjem monetarne politike središnja je banka poticala kreditiranje gospodarstva i građana kako bi ubrzala rast BDP-a. No, jačanje inflacije zbog rasta domaće potražnje, posebice na tržištu nekretnina, smanjuje prostor središnjoj banci za daljnje labavljenje monetarne politike.