Nejednakost između bogatih i siromašnih je u većini država OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) dosegla rekordne razine, tvrdi najnovija studija OECD-a.
U većini od 34 zemlje članice situacija je zaista alarmantna. Naime, deset posto najbogatijih ima 9,6 puta veće prihode od deset posto najsiromašnijih. Usporedbe radi, taj je omjer 1980-ih iznosio 7,1, a 2000-ih 9,1.
- Dosegli smo kritičnu točku. Nejednakost među zemljama članicama OECD-a najveća je otkako mjerenja uopće postoje. Odbijanjem rješavanja pitanja ekonomske nejednakosti vlade slabe društvo i dugoročno narušavaju ekonomski rast. – upozorio je glavni tajnika organizacije Angel Gurria na predstavljanju izvješća u Parizu.
Studija pokazuje da je povećanje ekonomske nejednakosti u 19 država članica OECD-a u razdoblju od 1985. do 2005. umanjilo gospodarski rast za 4,7 postotnih bodova od 1990. do 2010. godine.
Jedan od uzroka takve situacije jest povećanje trenda zapošljavanja na pola radnog vremena ili na nepuno radno vrijeme. Više od polovice novih radnih mjesta u državama OECD-a u razdoblju od 1995. do 2013. godine vodilo se kao privremeno, na ugovor o radu na određeno vrijeme ili kao slobodna zanimanja. Posebno je problematična činjenica da su više od polovice privremenih poslova obavljali mladi ispod trideset godina.
Ekonomska nejednakost posebno pogađa žene. Plaće žena su 15 posto niže od plaća muškaraca. Poticanje rodne ravnopravnosti prilikom zapošljavanja jedno je od preporuka OECD-a za rješavanje problema rastućeg ekonomskog jaza. Veći broj stabilnih radnih mjesta, ulaganje u obrazovanje te preraspodjela novca putem poreza također su neke od preporučenih mjera.
Ekonomska nejednakost najizraženija je u Čileu, Meksiku, Turskoj, SAD-u i Izraelu, a najmanja u Danskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Norveškoj. Među zemljama u razvoju nejednakosti su još značajnije.