HNK: Kazalište čiju su sudbinu oblikovala tri potresa

Kad je 14. listopada 1895. otvorena nova zgrada zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, malo je tko mogao naslutiti da će njezina povijest tijekom sljedećih 130 godina biti neobično isprepletena upravo s potresima. Možda nijedna druga javna zgrada u Zagrebu ne pokazuje tako jasno kako su velike prirodne katastrofe oblikovale razvoj grada, njegovu arhitekturu i kulturne institucije.

Staro kazalište stradalo u potresu

Staro zagrebačko kazalište, takozvano Stankovićevo kazalište u Gornjem gradu, desetljećima je bilo središte gradskog kulturnog života. Međutim, ubrzani rast Zagreba, razvoj opere i baleta te sve veći umjetnički zahtjevi već su 1870-ih otvorili pitanje gradnje nove kazališne kuće. Presudan poticaj dao je veliki zagrebački potres 1880. godine koji je teško oštetio staru zgradu i pokazao da grad treba suvremenije i reprezentativnije kazalište.

Khuen-Héderváry angažirao Fellnera i Helmera

Nova zgrada podignuta je prema projektu Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, najpoznatijih europskih graditelja kazališta svojega doba. Izgrađena je na tadašnjoj gradskoj periferiji, na Sajmišnom trgu, današnjem Trgu Republike Hrvatske, kao jedan od ključnih simbola modernog Donjeg grada. Gradnja je trajala samo šesnaest mjeseci jer je ban Khuen-Héderváry želio da bude dovršena prije već dogovorenog dolaska cara Franje Josipa. 

Upravo je novo kazalište trebalo biti simbol obnovljenog Zagreba petnaet godina nakon katastrofalnog potresa. 

Srebrni čekić za cara

Na dan otvorenja car je pred okupljenim mnoštvom simbolično izveo posljednji udarac srebrnim čekićem, kojeg je posebno za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš-Mihanović. Kad se navečer podignuo svečani zastor Hrvatski preporod Vlahe Bukovca održana je svečana predstava Slava umjetnosti agilnog intendanta Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca. Taj je događaj označio ulazak Zagreba među srednjoeuropske metropole koje su svoju kulturnu ambiciju iskazivale monumentalnim kazališnim zgradama.

Stjepan Radić spalio mađarsku zastavu

Carev posjet nije bio samo kulturni događaj. Tijekom njegova boravka u Zagrebu skupina hrvatskih studenata predvođena Stjepanom Radićem organizirala je prosvjed protiv mađarizacijske politike bana Khuena-Héderváryja. Studenti su nekoliko dana nakon otvorenja spalili mađarsku zastavu na tadašnjem Jelačićevu trgu. Taj događaj smatra se jednim od simbola hrvatskog političkog otpora krajem 19. stoljeća. 

Tako se može reći da je otvorenje HNK-a bilo istodobno vrhunac habsburškog državnog prestiža i mađaronizacijske politike u Hrvatskoj, ali i manifestacija hrvatske kulturne samostalnosti te pozornica nastanka modernoga hrvatskog političkog pokreta.

Veza HNK sa skopskim potresom

Izgradnjom 1895. ne završava povezanost HNK s potresnom problematikom. Nakon katastrofalnog skopskog potresa 1963. u cijeloj se Jugoslaviji počela posvećivati mnogo veća pozornost seizmičkoj sigurnosti zgrada – od novogradnji do kulturne baštine. U tom je ozračju provedena velika rekonstrukcija zgrade HNK od 1967. do 1969., najopsežnija u njegovoj povijesti.  

Koliko je ta rekonstrukcija bila važna pokazalo se 22. ožujka 2020. godine. Dok su mnoge povijesne zgrade u središtu Zagreba pretrpjele teška oštećenja, HNK je prošao razmjerno dobro. Bilo je pukotina, oštećenja žbuke i dekorativnih elemenata te potrebe za sanacijama, ali konstrukcija nije bila ozbiljno ugrožena i zgrada je ostala među otpornijim objektima povijesne jezgre. Kvaliteta izvorne gradnje Fellnera i Helmera te velika rekonstrukcija iz kasnih 1960-ih pokazale su svoju vrijednost.

Zato se može reći da je HNK svojevrsno kazalište koje prate potresi. Potres iz 1880. pomogao je stvoriti uvjete za njegovu gradnju. Potres u Skoplju 1963. pridonio je novom promišljanju sigurnosti povijesnih građevina i prethodio najvećoj obnovi kazališta. Potres iz 2020. pokazao je koliko je ta obnova bila važna.

HNK2 zatvorio 'potresni krug' 

A "potresni krug" simbolično se zatvorio 2025. godine. Zagreb je reprezentativnu zgradu HNK-a dobio pet godina nakon potresa 1880. Zgrada je preživjela i potres 2020., ali je stradao kompleks radionica u Adžijinoj ulici. Njegova obnovnaesta iskorištena je za izgradnju HNK2, nove scene i proizvodnog kompleksa na Trešnjevci, otvorenih pet i pol godina nakon potresa.

Tako je, baš kao i krajem 19. stoljeća, veliko proširenje nacionalnog kazališta došlo u trenutku kada se Zagreb oporavljao od posljedica katastrofe. Prvo moderno kazalište izraslo je iz obnove nakon potresa 1880., a najnovije iz razdoblja obnove nakon potresa 2020.

HNK je stoga mnogo više od kazališne kuće. On je kroničar zagrebačkih katastrofa, obnova i novih početaka. Od potresa do potresa, Zagreb je iznova gradio svoje kazalište, a kazalište je zauzvrat postajalo simbol obnove grada.