Lider 21 godinu svjedoči o europeizaciji i trgovinizaciji Hrvatske

Prvi broj poslovnog tjednika Lider izašao je 7. listopada 2005. godine. U to vrijeme u trokutu Zagreb – Bruxelles – Haag odvijala se prava diplomatska drama. 

Bilo je predviđeno da Hrvatska 17. ožujka otvori pristupne pregovore za ulazak u Europsku uniju, ali je njihov početak dan ranije odgođen jer je jedan od uvjeta bio i puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Međutim, Hrvatska tada nije zadovoljila taj uvjet zato što se ključnim smatralo uhićenje generala Hrvatske vojske Ante Gotovine. 

Identificirati, locirati, uhititi, transferirati

Vlada se našla u politički vrlo neugodnoj poziciji jer je Ivo Sanader s HDZ-om na izborima 2003. pobijedio Ivicu Račana i SDP upravo na krilima odnosa prema generalima. Ipak, došavši na vlast, HDZ je angažirao sve državne službe u operaciju hvatanja odbjegloga generala, koju je Vladimir Šeks sažeo u četiri riječi: 'Identificirati, locirati, uhititi, transferirati.' Takve napore Europska unija ipak je uzela u obzir, pa su pregovori otvoreni i prije nego što je Gotovina uhićen. 

Stvaranje novog poslovnog magazina 

Za to vrijeme u malom uredu u Zagrebu crtale su se konture jednoga novog medija. Miodrag Šajatović još je u travnju 1989. u Večernjem listu pokrenuo Poslovni svijet, prilog za poslovnu i razvojnu politiku poduzeća i obiteljsku ekonomiju, kojem je bio na čelu do kraja 2001. U Večernjem listu počelo se razrađivati izdavanje samostalnoga poslovnog magazina, ali taj je projekt zamro s vlasničkim preuzimanjem – austrijsku Styriju to nije zanimalo. 

Zato se cijela ekipa Poslovnog svijeta preselila u susjednu zgradu i u sklopu Europapress holdinga počela izdavati Poslovni tjednik, ali taj je magazin u ožujku 2004. prešao na dnevni ritam i preimenovan je u Poslovni dnevnik. To je podrazumijevalo više jurcanja za vijestima, a manje analitike, što Šajatovića i njegova najbližeg suradnika Željka Vukelića nije zanimalo. Dali su otkaz i počeli pripremati projekt nezavisnoga poslovnog magazina. 

Vodič za ulazak biznisa u EU

Prvi broj Lidera izišao je u tjednu u kojem su otvoreni pristupni pregovori s EU-om, ali tek nakon što je glavna tužiteljica Haaškog suda Carla Del Ponte dala zeleno svjetlo na temelju ocjene o potpunoj hrvatskoj suradnji sa Sudom. 

Ta epizoda ostaje ključnom kao izvorište događaja u sljedećih dvadesetak godina. U cijelom tom razdoblju odnosi s Europskom unijom postali su ključni za svakoga hrvatskoga građanina, a posebno za svakog poduzetnika. Kao što je Poslovni svijet u vrijeme dvostruke tranzicije – iz Jugoslavije u samostalnu Hrvatsku i iz socijalizma u kapitalizam – bio ključna lektira za svakog poduzetnika i menadžera, tako je Lider preuzeo istu ulogu u tranziciji iz samostalne Hrvatske u ravnopravnu članicu Europske unije. 

Ni euroskeptik, niti fasciniran Bruxellesom

Zato je i logično što je prvi broj Lidera bio u znaku Europske unije. Objavljen je kalendar početka analitičkog pregleda (screeninga) i hrvatskog zakonodavstva i pristupnih pregovora do kraja godine za prvih sedam poglavlja, s reakcijama ključnih ljudi iz poslovne zajednice. Središnja je pak tema bila posvećena šestorici mladih top-menadžera za Europsku uniju, koji su tada bili najtraženije mete hrvatskih headhuntera.   

Lider nije bio fasciniran Europskom unijom. Nije nikad bio među euroskepticima, ali u cijelom je razdoblju upozoravao a to da pridruživanje toj asocijaciji – iako neizbježno i jedino racionalno rješenje – donosi i elemente kojima se dio tek stečene suverenosti ipak gubi te da će se u budućnosti umjesto u Beograd ići u Bruxelles. 

Otkrivanje trendova

Lider je prvi medijski otvorio problematičnu privatizaciju Plive, ali i niz drugih događaja i pojava. Osim vijesti o kadrovskim smjenama, akvizicijama, uspjesima i propastima ekskluzivom se u tom poslovnom magazinu ravnopravno cijeni otkrivanje novih trendova, upozoravanje na to kakvi će biti uvjeti poslovanja u bližoj budućnosti, što se može očekivati od banaka, kako će disati tržište rada… 

Pa što se promijenilo u biznisu u proteklih dvadesetak Liderovih godina? Paralelno s distribucijom ogromne količine novca iz EU došlo je do dramatičnog rasta trgovina na uštrb industrije. Na početku izlaženja Lidera među 20 najvećih kompanija bila su dva trgovačka lanca, a danas je čak devet trgovaca – šest maloprodajnih lanaca i tri veletrgovca, i još tri nova naftaša i plinaša koji su isključivo trgovci. S druge strane, od pet najjačih industrijskih kompanija u top 20 ostala je samo Pliva.

Na samom vrhu, u top 10 prema prihodima od 2005. do 2025. opstale su samo četiri tvrtke – Ina, HEP, Konzum (plus) i Zagrebačka banka. 

Kad se podvuče crta, Lider nije bio samo kroničar hrvatskoga poduzetništva. Bio je svjedok dvaju velikih procesa koji su obilježili zemlju od 2005. do danas: europeizacije i trgovinizacije Hrvatske.