Autocesta do Splita: Račanovo obećanje kojem gotovo nitko nije vjerovao

Dana 6. listopada 2001. hrvatski su mediji prenijeli optimističnu izjavu premijera Ivice Račana da bi autocesta od Zagreba do Splita mogla biti dovršena za tri godine. 

– Svi pripremni radovi za gradnju autoceste moraju se završiti do proljeća sljedeće godine i tada napadamo autocestu duž cijele trase. Vrijeme je da pokažemo svijetu i Europi da mi taj projekt možemo učiniti iako neki kažu da je prezahtjevan – rekao je Račan na gradilištu tunela Sveti Rok, kojeg je planirao dovršiti do turističke sezone 2003. 

Stručnjaci: Ne može prije 2010.!

U zemlji navikloj na odgađanja velikih projekata takva je najava izazvala nevjericu, a često i otvoreno podsmjehivanje. Mediji su se odmah 'zakačili'. Iz ladice je izvučena studija IGH i Ekonomskog instituta prema kojoj cesta ne može biti gotova do 2010. – čak i da se sutra počne graditi. 

Početkom 2000-ih Hrvatska još nije bila zemlja autocesta kakvu poznajemo danas. Putovanje prema Dalmaciji značilo je sate vožnje magistralom, kolone kroz naselja i uska grla na brojnim dionicama. O autocesti Zagreb - Split govorilo se još od 1960-ih godina, a prva dionica do Karlovca dovršena je 1972. Međutim, tu je projekt stao, kao i niz drugih projekata koje je pokrenulo reformsko republičko vodstvo smijenjeno nakon sloma Hrvatskog proljeća. Čak je cesta do Splita etiketirana kao nacionalistička, i desetljećima je ostala neostvaren san.

Gradnja bez konačne trase i izvođača 

Zato je i Račanova najava zvučala gotovo nestvarno. Pred državom je bio jedan od najvećih infrastrukturnih pothvata u njezinoj povijesti, a brojni politički protivnici, komentatori i dio stručne javnosti ocjenjivali su da je rok nerealan. 

Razlozi za skepticizam bili su razumljivi. Trasa nije prolazila ravnicom nego kroz jedan od građevinski najzahtjevnijih dijelova Hrvatske. Trebalo je probiti planinske masive, izgraditi stotine mostova, vijadukata i nadvožnjaka te realizirati dva najveća tunela Mala Kapela i Sveti Rok. Ukupno su na trasi od gotovo 380 kilometara predviđena čak 292 različita objekta.   

Skeptici su upozoravali da za sve dionice još nije u potpunosti bila određena trasa, a nije bio odabran ni izvođač radova na tunelu Mala Kapela, koji je duži i od Učke i Svetog Roka, tunela čije su se prve cijevi gradile oko pet, odnosno deset godina.

Čačić protiv skeptika

No događaji su se počeli razvijati brže nego što su očekivali i optimisti i pesimisti. Projekt je postao nacionalni prioritet kojeg je koordinirao agilni ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić. 

Tunel Sveti Rok zaista je otvoren 30. lipnja 2003. u skladu s obećanjem. Probijanje Velebita bilo je prva prava naznaka ozbiljnosti projekta. Radovi su se odvijali na brojnim dionicama istodobno, a iz godine u godinu otvarani su novi kilometri. Autocesta je došla do Zadra 2003., sljedeće godine do šibenskog područja, a konačni epilog stigao je 26. lipnja 2005. kada je svečano otvorena posljednja dionica između Pirovca i Vrpolja te je u promet puštena cijela autocesta Zagreb - Split. 

Time su Zagreb i Split prvi put bili povezani neprekinutom autocestom dugom oko 380 kilometara. Autocestu je otvorio premijer Ivo Sanader, a na svečanosti su sudjelovali i raniji predsjednici vlada, među njima i Ivica Račan, kao svojevrsno priznanje da je riječ o projektu koji je nadilazio pojedine mandate i političke garniture.  

Račan je promašio za devet mjeseci

Račan, dakle, nije pogodio rok od tri godine. Promašio je za devet mjeseci. Ali još su više promašili oni koji su tvrdili da će Hrvatska na autocestu do Splita čekati do 2010. ili još dulje.

Dva i pol desetljeća poslije malo tko se još sjeća polemika iz 2001. godine. Autocesta A1 postala je dio svakodnevice, jedna od najvažnijih prometnica u državi i simbol modernizacije Hrvatske nakon osamostaljenja. Put koji je nekoć trajao gotovo šest sati danas se prelazi i za manje od 3,5 sata.  

Tko će obećati rokove za Dubrovnik i treću traku do Karlovca?

U međuvremenu je autocesta produžena do Ploča i priprema se gradnja posljednjih 47 kilometara do Dubrovnika. Paralelno se radi na rješavanju uskog grla – u 2027. trebala bi početi gradnja treće trake na dionici Zagreb – Karlovac. No, nitko iz sadašnje vladajuće garniture ne usudi se dati tako ambiciozna obećanja kakva je 2001. davao Ivica Račan, a nema ni resornog ministra energičnog i operativnog poput Radimira Čačića.