Dionica kompanija koje su ušle u predstečajnu nagodbu, a čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi (ZSE), postale su meta špekulanata.
Priznala je to predsjednica Uprave ZSE-a, Ivana Gažić, na okruglom stolu o utjecaju predstečajnih nagodbi na tržište kapitala. Dionice 39 kompanija koje su u predstečaju često bilježe goleme promete i skokove cijena u oba smjera, što burzi operativno otežava poslovanje i povećava broj blokada trgovanja. Isto tako, nerijetko se događa da špekulativni napadi traju tijekom održavanja ročišta o prihvaćanju planova restrukturiranja tj. informacije prerano cure u javnost, zbog čega burza špekulante blokira.
Anđelka Buneta predsjednica Uprave FINE kazala je kako je vrlo zaadovoljna načinom na koji se predstečajevi vode. Naime, do danas se za predstečaj javilo 5017 kompanija sa tražibinama vrijednim 49 milijardi kuna. Od toga je riješeno 1058 slučajeva teških 11,8 milijardi kuna dok je preostalih 3946 slučajeva u postupku.
- Veseli me i trend prijava za predstečajeve. U siječnju smo imali navalu, a mjesečni prosjek je bio po 200 novih kompanija u predstečaju. Sada je taj prosjek pao na 170 i nadamo se da uskoro uopće nećemo imati potrebe za masovnim predstečajevima – poručila je Buneta.
Previše loših iskustva sa predstečajevima nije imao ni šef Erste Investa Josip Glavaš, no zamjera što većinu restrukturiranja u kompanijama rade ljudi koju su istu tvrtku doveli do ruba propasti. To prema njegovu mišljenju nagriza povjerenje institucionalnih ulagača poput investicijskih i mirovinskih fondova, zbog čega bi stalna praksa trebala postatiti smjena kompletnog menadžmenta.
Kao dodatne negativne strane predstečajeva Gazić je prepoznala nepripremljenost sudova koji ne shvaćaju da odugovlačenje od dva do tri mjeseca za mnoge kompanije može značiti opstanak ili propast, dok Glavaša brine i problem moralnog hazarda. Naime, prepoznao je mnoge tvrtke koje dobro posluju, a otišle su u predstečaj samo zbog interesa vlasnika.
Zaključno, predstečajevi bi trebali uroditi osnaženim bilancama domaćih kompanija i višom kapitaliziranošću. Propast nekoliko kompanija neće ugroziti niti ZSE, za koju nije presudan broj izdavatelja već njihovo zdravlje i kvalitetna vlasnička struktura sa većim brojem dioničara.