Mijo Mirković vs. Mate Balota: Je li bio veći ekonomist ili književnik?

Rođen 28. rujna 1898. u Raklju, Mijo Mirković ostao je upamćen kao književnik Mate Balota. No za života je bio jednako poznat, a možda i važniji, kao ekonomist, profesor, akademik i istraživač gospodarske povijesti.

Istarska elegija i ekonomska analiza

Zbirka Dragi kamen i danas se smatra jednom od najvažnijih knjiga istarske književnosti, a njegova čakavština postala je dio kulturnog identiteta Istre. Kao Mate Balota pisao je o Istri, njezinim ljudima i teškom životu na kamenitoj zemlji, dok je kao ekonomist pokušavao odgovoriti na jedno od ključnih pitanja 20. stoljeća: zašto su neki narodi i krajevi gospodarski razvijeni, a drugi zaostaju.

Nakon studija u Zagrebu i Beogradu, Mirković odlazi u Njemačku, gdje doktorira ekonomiju. Već njegova doktorska disertacija bavila se uzrocima gospodarske zaostalosti slavenskih naroda, temom kojoj će ostati vjeran cijeli život.

Predavao je na visokim školama u Subotici i Beogradu. Bio je sudionik antifašističke borbe, a nakon rata postao je jedan od najistaknutijih profesora zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. U poratnim desetljećima sudjelovao je u oblikovanju hrvatske i jugoslavenske ekonomske misli te objavio velik broj knjiga i udžbenika iz područja trgovinske politike, industrijskog razvoja, poljoprivrede, gospodarske povijesti i nacionalne ekonomije.

Napredak kroz sudbinu običnih ljudi

Posebno ga je zanimao položaj seljaka i razvoj poljoprivrede. Smatrao je da se gospodarski napredak ne može promatrati samo kroz industriju i trgovinu, nego i kroz sudbinu običnih ljudi na selu. Zato se velik dio njegova rada bavio agrarnom politikom, odnosom kapitalizma i sela te razvojnim razlikama među regijama.

Mirković je bio i jedan od pionira gospodarske povijesti u Hrvatskoj. Njegova djela desetljećima su služila kao osnovna literatura studentima ekonomije, a značajan doprinos dao je i sustavnom istraživanju hrvatske gospodarske prošlosti.

Njegov život nije bio vezan samo uz znanost. Kao sudionik Pariške mirovne konferencije 1946. pridonio je argumentaciji za priključenje Istre Hrvatskoj, a cijelog se života zalagao za gospodarski i kulturni razvoj rodnoga kraja.

I danas aktualan

Mnoga pitanja kojima se Mirković bavio prije gotovo stotinu godina i danas zvuče iznenađujuće suvremeno: razvojno zaostajanje pojedinih krajeva, depopulacija sela, položaj poljoprivrede, odnos domaće proizvodnje i uvoza te gospodarske razlike među regijama.

Zato je Mijo Mirković ostao neobična pojava u hrvatskoj kulturi i znanosti. Kao Mate Balota ostavio je neka od najvažnijih djela istarske književnosti, a kao ekonomist pokušao objasniti zašto pojedina društva napreduju, a druga zaostaju.

Težak, ribar, mornar…

Možda je upravo u tome njegova najveća vrijednost. Dok su drugi ekonomisti promatrali brojke, Mirković je iza njih vidio ljude. Zato su njegove knjige danas zanimljive ne samo ekonomistima nego i svima koji pokušavaju razumjeti kako društvo nastaje, razvija se i mijenja.

Iako se školovao u Čehoslovačkoj, Jugoslaviji i Njemačkoj, a živio i predavao u Subotici, Beogradu i Zagrebu, ostao je neraskidivo povezan s rodnim krajem, o čemu nakon njegove smrti 1963. svjedoči njegova nadgrobna ploča u Raklju. Napisano je da ovdje počiva 'težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki je napisal 50 knjig', te da je 'pokopan uz zvuke dragih roženic'.