Donedavno 'prezreni' metal ove godine poskupio više od zlata

Cijena bakra ove je godine rasla znatno brže od cijene zlata. Kako navodi CNBC, od početka godine bakar je poskupio 15,8 posto, dok je u posljednjih 12 mjeseci njegova cijena porasla više od 30 posto. Na robnim burzama njegova cijena trenutno se kreće iznad 6,5 dolara za kilogram. Istodobno su terminski ugovori na zlato od početka godine izgubili 4,11 posto vrijednosti, odnosno 4,52 posto u posljednjih godinu dana.

Cijena zlata na spot tržištu pala je četiri posto od početka godine te malo manje od pet posto na godišnjoj razini. Analitičari upozoravaju da bi ograničena ponuda, niske zalihe i neizvjesnost oko američkih carina mogli dodatno potaknuti rast cijena najvažnijeg industrijskog metala.

Strateški resurs

Bakar, ključan za proizvodnju elektroničke opreme, građevinarstvo i prometnu industriju, tradicionalno se smatra jednim od važnijih pokazatelja globalne gospodarske aktivnosti. Međutim, njegova uloga sve više nadilazi industrijsku primjenu. U svijetu ubrzane digitalizacije, energetske tranzicije i povećanih izdvajanja za obranu bakar postaje strateški resurs, a osiguravanje stabilne opskrbe sve važnije pitanje gospodarske i nacionalne sigurnosti.

Takvi trendovi odražavaju se i na cijenu. Taylor Melvin, izvršni direktor rudarske kompanije Ivanhoe Electric, u razgovoru za CNBC istaknuo je da države, regije i industrijski sektori sve veću pozornost posvećuju osiguravanju pristupa metalima koji su ključni za nacionalnu sigurnost, gospodarski rast i razvoj tehnološke infrastrukture. Upravo ta promjena, smatra, pruža snažnu potporu cijeni bakra.

Naglasio je da se mijenja i način na koji države i industrije promatraju sirovine. – Živimo u vremenu u kojem metali koje smo dosad nazivali kritičnim sirovinama postaju strateški metali, u punom smislu te riječi – izjavio je Melvin u povodu početka LME Weeka, godišnjeg okupljanja svjetske industrije metala u Londonu.

Izvori nove potražnje

Rastuća važnost bakra dolazi u trenutku kada investitori sve više preispituju održivost golemih ulaganja u umjetnu inteligenciju i izgradnju podatkovnih centara. Zabrinutost zbog visokih troškova razvoja AI infrastrukture posljednjih je tjedana izazvala kolebanja cijena dionica tehnoloških kompanija.

Ipak, Melvin smatra da potražnja za bakrom neće znatnije oslabjeti čak ni ako se nastavi nestabilnost na tržištu tehnoloških dionica. Prema njegovim riječima, tehnološki sektor stvara potpuno novi izvor potražnje za bakrom, koji je pritom relativno neosjetljiv na promjene cijene.

– Teško je zamisliti da će neka od velikih tehnoloških kompanija odluku o ulaganju u golemi podatkovni centar temeljiti na cijeni bakra. Riječ je o gotovo neelastičnoj potražnji – objasnio je. Slična situacija, dodaje, vrijedi i za obrambenu industriju, u kojoj povećana ulaganja u nacionalnu sigurnost i obrambene kapacitete stvaraju dodatne potrebe za metalima.

– Takva neelastičnost potražnje prisutna je i u drugom segmentu koji ubrzano raste, a to su nacionalna sigurnost i obrambeni proračuni. Kada promatramo potražnju za bakrom, jasno je da tehnološki razvoj i infrastruktura umjetne inteligencije stvaraju tržište koje se širi – istaknuo je Melvin. Pritom upozorava da kretanje cijena tehnoloških dionica ne treba poistovjećivati sa stvarnim industrijskim potrebama.

Američke carine dodatno kompliciraju tržište

Uz snažnu industrijsku potražnju, rast cijena bakra potiče i neizvjesnost oko mogućeg uvođenja američkih carina na rafinirani bakar. Američko Ministarstvo trgovine još je 2025. preporučilo uvođenje carine od 15 posto, s početkom primjene 1. siječnja 2027. godine, no konačna odluka o toj mjeri još nije javno objavljena.

Mogućnost uvođenja carina već je utjecala na globalne tokove trgovine i raspodjelu zaliha bakra. – Zbog mogućih američkih carina velik dio svjetskih zaliha bakra trenutačno je skladišten u SAD-u, a nije jasno hoće li te količine biti dostupne ostatku tržišta – upozorio je Iain Pyle, viši investicijski direktor u Aberdeen Investmentsu.

Istodobno su zalihe bakra u Kini, jednom od najvećih svjetskih potrošača tog metala, na iznimno niskim razinama. – Kineske zalihe izgledaju iznimno nisko, a premije na tamošnjem tržištu rastu – dodao je Pyle. Takva kombinacija ograničene ponude, snažne potražnje i trgovinskih neizvjesnosti mogla bi dodatno povećati pritisak na cijene.

U analizi objavljenoj 15. listopada Pyle je izdvojio bakar kao najjasniji primjer tržišta na kojem ponuda ne uspijeva pratiti rast potražnje. Prema njegovoj procjeni, za poticanje novih rudarskih projekata i povećanje proizvodnih kapaciteta bit će potrebne dugoročno više cijene bakra, koje bi proizvođačima osigurale dovoljno snažan financijski poticaj za ulaganja.

Iako ne isključuje mogućnost kratkoročne korekcije cijena, osobito nakon eventualnih objava odluka o američkim carinama, temeljni tržišni pokazatelji, smatra, i dalje upućuju na nastavak uzlaznog trenda.