Državi rastu prihodi, ali rashodi još brže: minus 2,83 milijarde eura

Deficit konsolidirane opće države RH iznosio je u 2025. godini 2,83 milijarde eura, odnosno tri posto BDP-a, a konsolidrani dug 52,5 milijarde eura, tako da je njegov udjel u BDP-u bio 55,7 posto, pokazali su najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu.

Velik utjecaj na iznos deficita u 2025. imao je proračunski saldo državnog proračuna, koji je bio u minusu za 3,37 milijardi eura ili 3,6 posto BDP-a. U odnosu na prethodnu godinu, on je manji za 1,16 milijardi eura, navode iz DZS-a.

- Nakon deficita koji je prisutan i u 2024., u 2025. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Tomu je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi i međufazne potrošnje, čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda, socijalnih doprinosa i primljenih kapitalnih transfera - istaknuli su iz DZS-a. 

Dodaju da se mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljaju u 2023., 2024. i 2025. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima. S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022., 2023., 2024. i 2025., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.

Kamatni rashodi lani 1,3 milijarde eura

Iz DZS-a navode i da su u 2025. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni u visini od 17,8 milijardi eura, što je porast od 8,1 posto u odnosu na 2024., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo iznosili 7,29 milijardi eura ili 7,8 posto više. Istodobno, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2025. iznosili su 11,36 milijardi eura, što je za 15,4 posto više nego u 2024.

Nadalje, rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2025. iznosili su 64 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.  U 2025. kamatni rashodi iznosili su 1,3 milijarde eura, što je za 2,6 posto manje nego u 2024.

Dug ispod 60 posto drugu godinu zaredom

Konsolidirani dug na kraju 2025. iznosio je 52,4 milijarde dolara, što čini 55,7 posto BDP-a, pa je tako ispod kriterija iz Maastrichta od 60 posto već drugu godinu zaredom. Konsolidirani dug je za 3,09 milijardi eura ili 6,3 posto veći u odnosu na stanje duga na kraju 2024., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje, dok je utjecaj tečajnih promjena zanemariv, kažu u DZS-u.  No, dodaju i da je udjel tog duga u BDP-u niži za 0,8 postonih bodova u odnosu na 2024.  Konsolidrani dug na kraju 2024., naime, iznosio je 49,29 milijardi eura odnosno 56,5 posto BDP-a. 

Podsjetimo, DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na ovom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.