Končar planira novu liniju u Zagrebu, EU odabrao njegov projekt

Končar planira novu proizvodnu liniju u Zagrebu za energetsku opremu koja bi trebala smanjiti gubitke električne energije i pojednostavniti povezivanje postrojenja za proizvodnju vodika, solarnih sustava i baterijskih spremnika s mrežom. Njegov projekt KONCAR-NEXUS Europska komisija odabrala je za financiranje iz Inovacijskog fonda, kao jedini iz Hrvatske među 77 projekata kojima je namijenjeno ukupno 3,4 milijarde eura potpore.

Iznos koji bi trebao pripasti Končaru zasad nije objavljen, a nositelji odabranih projekata tek ulaze u pripremu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, tijekom koje će se potvrditi proračuni, rokovi i obveze. Rezultati ugovaranja očekuju se u prvom tromjesečju 2027. godine.

Više uređaja u jednoj jedinici

U okviru NEXUS-a Končar će pripremiti za industrijsku proizvodnju modularnu platformu snage 2,5 megavata, koja povezuje standardne srednjenaponske mreže s velikim potrošačima istosmjerne struje, poput elektrolizatora za proizvodnju zelenog vodika. Platforma će služiti i povezivanju fotonaponskih sustava te baterijskih spremnika s mrežom.

Prema opisu projekta, rješenje objedinjuje funkcije sklopne opreme, transformatora, ispravljača i filtara u jednoj poluvodičkoj, odnosno solid-state jedinici. Očekuju se manji energetski gubici, smanjen klimatski otisak i brža instalacija opreme.

Elektrolizatori za rad trebaju istosmjernu struju, dok iz mreže dobivaju izmjeničnu, pa učinkovitost pretvorbe utječe na potrošnju energije i troškove proizvodnje vodika. Uz novu proizvodnu liniju, projekt predviđa nadogradnju inženjerskih i ispitnih kapaciteta u Zagrebu te bi, prema njegovu opisu, trebao potaknuti poslove lokalnih dobavljača.

Od baterija do nuklearnih reaktora

Končar je među 12 odabranih projekata proizvodnje čistih tehnologija, za koje je ukupno zatraženo gotovo 895 milijuna eura. U toj su skupini i projekti proizvodnje dizalica topline, solarnih panela, elektrolizatora, baterija za električna vozila te trajnih magneta na bazi rijetkih zemalja.

Odabrani projekti raspoređeni su u 23 zemlje Europskog gospodarskog prostora. Obuhvaćaju energetski intenzivne industrije, obnovljive izvore, skladištenje energije, promet, alternativna goriva te preradu i recikliranje kritičnih sirovina. Prvi put na popisu su projekt malog modularnog nuklearnog reaktora i projekt izravnog hvatanja ugljikova dioksida iz zraka uz njegovo skladištenje, poznat pod kraticom DACCS.

Među odabranima je šest projekata kritičnih sirovina, kojima EU želi ojačati opskrbu za proizvodnju baterija i trajnih magneta. Komisija procjenjuje da bi svih 77 projekata tijekom prvih deset godina rada moglo izbjeći emisije oko 290 milijuna tona ekvivalenta CO₂.

Najviše novca velikim projektima

Najveći dio potpore odnosi se na 12 velikih projekata, za koje je zatraženo oko 1,58 milijardi eura. Za 17 srednjih projekata zatraženo je oko 458 milijuna, a za 20 malih oko 124 milijuna eura. Uz proizvodnju čistih tehnologija, preostalu skupinu čini 16 pilot-projekata, za koje je zatraženo približno 394 milijuna eura. Još 84 projekta prošla su evaluaciju, ali su ostala bez financiranja. Zajedno s odabranima dobit će oznaku kvalitete STEP, koja im može olakšati pristup drugim javnim i privatnim izvorima novca. Dodatno, 160 prijedloga bez bespovratnih sredstava ispunjava uvjete za razvojnu pomoć Europske investicijske banke.

Poziv je objavljen u prosincu 2025., a potpore se financiraju prihodima europskog sustava trgovanja emisijskim jedinicama, ETS-a. Komisija tim ulaganjima želi povećati konkurentnost europske industrije te ojačati energetsku neovisnost i sigurnost. Novi krug poziva planira otvoriti početkom prosinca 2026., uključujući milijardu eura za proizvodnju čistih tehnologija.