Dug europodručja raste, Italija gotovo sustigla Grčku

Javni dug 21 države europodručja na kraju drugog tromjesečja 2026. dosegnuo je 88,8 posto bruto domaćeg proizvoda, pokazuju podaci Eurostata. Godinu ranije iznosio je 87,3 posto BDP-a, a na kraju prvog tromjesečja ove godine 88,4 posto. Ukupno su države koje koriste euro dugovale približno 14,4 bilijuna eura.

U cijeloj Europskoj uniji udio javnog duga u BDP-u porastao je s 81,4 posto na kraju drugog tromjesečja prošle godine na 82,9 posto na kraju lipnja ove godine. Posebno se smanjila razlika između dviju najzaduženijih članica. Grčka i dalje ima najveći javni dug u odnosu na veličinu gospodarstva, ali Italiju od nje sada dijeli manje od jednog postotnog boda. Istodobno, Francuska bilježi daljnji rast zaduženosti, uz sve veće prinose koje ulagači traže za njezine državne obveznice.

Omjer javnog duga i BDP-a pokazuje kolike su državne obveze u odnosu na godišnju vrijednost proizvedenih dobara i usluga. Referentne vrijednosti prema pravilima EU-a iznose 60 posto BDP-a za javni dug i tri posto za godišnji proračunski manjak.

Grčka smanjuje dug, Italija joj se približava

Grčki javni dug na kraju drugog tromjesečja iznosio je 140,8 posto BDP-a, a talijanski 139,9 posto. No dvije se zemlje kreću u suprotnim smjerovima. Grčka, koja ostvaruje proračunske viškove, u godinu dana smanjila je udio duga za 11,2 postotna boda, dok je Italiji samo tijekom drugog tromjesečja porastao za 1,3 postotna boda.

Koliko se njihov položaj promijenio pokazuje usporedba s 2022. godinom, kada je grčki dug iznosio 177,8 posto BDP-a, a talijanski 138,4 posto.

Francuska je treća najzaduženija članica EU-a, s dugom od 119,1 posto BDP-a, odnosno 3,7 postotnih bodova više nego godinu ranije. Iznad razine od 100 posto nalaze se još Belgija, sa 110,2 posto, i Španjolska, sa 101,4 posto. Najniži udio javnog duga ima Estonija, 26,1 posto BDP-a, a slijede Danska i Luksemburg. Najveći godišnji rast zabilježila je Poljska, kojoj je omjer duga i BDP-a povećan za 6,7 postotnih bodova.

Francuske obveznice pod pritiskom

Na dan objave Eurostatovih podataka, 21. listopada, prinos na francuske desetogodišnje državne obveznice premašio je pet posto prvi put od 2002. godine. Ulagači tako traže veći povrat za držanje francuskog duga, što državi poskupljuje novo zaduživanje. Francuski parlament istodobno raspravlja o proračunu za 2027., kojim se proračunski manjak namjerava spustiti na pet posto BDP-a. Premijer Sébastien Lecornu pritom nema parlamentarnu većinu potrebnu za prihvaćanje predloženih rezova potrošnje.

Dodatnu neizvjesnost donosi ocjena kreditne agencije Moody’s, čija je revizija francuskog rejtinga zakazana za petak, 23. listopada. Prema Euronewsu, većina ekonomista očekuje snižavanje rejtinga, što bi moglo dodatno povećati troškove zaduživanja. Francuska je prošlu godinu završila s manjkom od 5,1 posto BDP-a, četvrtim najvećim u EU-u, iza Rumunjske, Poljske i Belgije.

Ponovno rastu i proračunski manjkovi

Eurostat je objavio i ažurirane podatke za cijelu 2025. godinu. Javni dug EU-a porastao je s 80,3 posto BDP-a u 2024. na 81,5 posto, dok je proračunski manjak ostao na 3,1 posto, malo iznad europske referentne vrijednosti. U europodručju je dug povećan s 86,6 na 87,7 posto BDP-a. Ti godišnji podaci obuhvaćaju 20 država koje su koristile euro tijekom 2025., dok tromjesečni podaci za ovu godinu uključuju i Bugarsku, koja je euro uvela 1. siječnja 2026.

Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, javni dug tijekom 2025. porastao je sa 61,4 na 62,8 posto BDP-a, a proračunski manjak dosegnuo je 2,9 posto.

Ukupno je 12 članica prošlu godinu završilo s dugom većim od 60 posto BDP-a, dok je njih 11 imalo manjak od najmanje tri posto.  Javni dug EU-a ostaje iznad 80 posto BDP-a još od pandemije, tijekom koje je 2020. dosegnuo 89,5 posto. Ovogodišnji podaci pokazuju i ponovno povećanje proračunskih manjkova. Prema sezonski prilagođenim podacima, manjak europodručja u drugom tromjesečju porastao je na 3,3 posto BDP-a, s 3,2 posto u prvom tromjesečju. Na razini cijelog EU-a povećan je s 3,1 na 3,5 posto.