Odluka dijela birača da HDZ-u i SDP-u suprotstave Most prisilila je dvije najveće stranke da nakon izbora progovore o onome što su za vrijeme kampanje izbjegavale. Umjesto ideoloških prepucavanja i osobnih napada sada će se govoriti o Mostovim uvjetima za potporu budućoj vladi.
Na stolu su promjene javne uprave, sudstva, decentralizacija, izmjene monetarne politike, poreznog i mirovinskog sustava te rezanje plaća dužnosnicima i političarima. Koliko bi sve to moglo koštati Hrvatsku i koliko će pregovori trajati? Prema nedavnom izračunu udruge Platforma 112 obećanja HDZ-ove Domovinske koalicije stajala bi nas godišnje 8,23 milijarde kuna, a SDP-ove Hrvatska raste 6,8 milijardi. Samo Mostove promjene u mjesnoj samoupravi mogle bi prema Damiru Novotnyju, managing partneru u T&MC Groupu, stajati do jedan posto BDP-a. Ako bi se pritom pregovori odužili štete bi bile višestruke. Stvorilo bi se nepostojano gospodarsko i političko okruženje, jer bi donošenje pravovremenih odluka bilo onemogućene ili usporeno. Novotny veli da bi odugovlačenje formiranja stabilne vlade predstavljao ogroman trošak, ali se i slaže da zalaganje Mosta za promjene javnih politika dobro jer prisiljava dva velika politička bloka na razgovor o toj temi.
- Međutim, sadržaj i smjer reformi javnog sektora javnih politika je potpuno nejasan i često kontradiktoran. Neartikulirani zahtjevi za promjenama državne uprave, poput mjera ukidanja manjih jedinica lokalne samouprave s razine zakonodavne vlasti već sada otvara brojne kontroverze. Značajno može umanjiti sposobnost jedinica lokalne samouprave u razvoju strateških projekata i apsorpciji kohezijskih fondova Europske unije, posebno fondova ruralnog razvoja. Kohezijski fondovi EU upravo naglašavaju potrebu ulaganja u ruralni i regionalni razvoj pri čemu glavnu ulogu igraju jedinice lokalne samouprave sa svojim financijskim bonitetom, fizičkim kapitalom - imovinom i potencijalom zaduživanja. Unošenje nestabilnosti u sustav samouprave bi mogao donijeti veće neravnoteže i više štete poput niske razine iskorištavanja investicijskog potencijala kao pokretača ukupnog ekonomskog razvoja zemlje i veće troškove nego koristi od smanjivanja broja lokalnih vlada. Ovi se troškovi ne mogu sada procijeniti, ali mogu biti izrazito visoki, možda do jedan posto BDP-a – kazao je Novotny.
Nejasni zahtjevi
Hrvatskoj su danas potrebne strukturne promjene, dodaje, kojima se dugoročno stabiliziraju javne financije i uvodi institucionalni nadzor nad trošenjem javnog novca, kao i tržišne reforme s ciljem jačanja privatnog sektora. Znači, ističe, radi se o približavanju, a ne udaljavanju od najbolje prakse vođenja ekonomskih politika u EU. Izgleda kao da bi najlakša bila reforma državnog ustroja te smanjivanje broja jedinica regionalne uprave i lokalne samouprave. Ali, one bi, upozorava Novotny, mogle destabilizirati lokalnu državu i ugroziti razvojne kapacitete ovog dijela države uprave koji je zapravo najmanje zadužen. Pri tome je promjene u ustroju države kao i fiskalnu decentralizaciju potrebno planirati u srednjem roku. Reforma pravosuđa je isto jedna od traženih reformi Mosta s potpuno nejasnim smjerom za Novotnyja. Hrvatskoj je potreban, kaže, daljnji razvoj institucije vladavine prava te daljnjeg prilagođavanja pravosudnog sustava najboljoj praksi. Pri tome odlučujuću ulogu imaju vlada i Sabor (zakonodavac) koji moraju po Novotnyju provesti ‘zakonodavnu giljotinu‘ i smanjiti prekomjernu reguliranost ekonomskog sustava.
- Zahtjevi za reformama u monetarnom sustavu su potpuno nejasni. Ako se odnose na politiku novca i jačanju emisije primarnog novca kao pokretača rasta, takva bi politika mogla imati štetan utjecaj na vanjskim računima zemlje. Destabilizacija tečaja kao rezultat povećane emisije novca bi zasigurno izazvao odljev štednje i kapitala iz zemlje te smanjivanje deviznih rezervi što smo mogli vidjeti u Ruskoj federaciji koncem prošle i u prvom dijelu ove godine.
Ako se ti zahtjevi odnose na prudencijalnu ulogu Hrvatske narodne banke i nadzor nad bankama, tada to područje ne spada u novčanu (monetarnu) politiku. Regulatorna uloga HNB-a se može objediniti u posebnoj agenciji te spojiti s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga koja regulira nebankarski dio financijskog tržišta. Ako se zahtjevi odnose na upravljanje kreditnom politikom, te bi promjene mogle imati različite utjecaje na kreditnu aktivnost banaka, ne nužno u pozitivnom smjeru – ocjenjuje Novotny.
Predizborna obećanja su zapravo širenje iluzija da je moguće nastaviti s dosadašnjim rastom javne potrošnje. Fiskalna konsolidacija je nužna i zapravo je jedini mogući izbor ekonomske politike, tvrdi, pri čemu se mora smanjivati javna potrošnja, ne povećavati.
Povijesna odgovornost
Politički dogovor će se, smatra, vjerojatno postići za formiranje privremene parlamentarne većine koja će omogućiti sastavljanje vlade, međutim takva vlada neće biti dugog vijeka. Hrvatskoj je potreban konsenzus najvažnijih političkih aktera oko strukturnih reformi kojima bi se javni sektor učinio racionalnijim te otvorio prostor za rast privatnih ulaganja i jačanje privatnog sektora. Bez takvog konsenzusa, ustraje Novotny, neće biti moguće dinamizirati ekonomiju i osigurati ekonomski rast. Kako bi odugovlačenje sastavljanja stabilne vlade bio ogroman trošak, podcrtava da je odgovornost političke elite povijesna. Po njemu bi odgovorni političari formirali veliku koaliciju s ciljem provođenja reformi, oko kojih se danas očito svi slažu, te izvođenja Hrvatske iz duboke ekonomske i društvene krize.
- Sada je nemoguće dati profesionalnu procjenu koliko koštaju Mostovi zahtjevi budući je širina i dubina reformi nejasna. Svaka reforma bi trebala na dugi rok donijeti veću efikasnost, ako bi bila provedena na pravi način, inače nemaju nikakva smisla. Isto tako, svaka reforma je na početku ‘trošak‘ jer traži prvo ulaganja i rezove koji donose gubitke na početku. Pitanje smjera kojim će ići Hrvatska je posebice političko pitanje i ulaganje u recimo demografiju, obrazovanje, izvoz ili poticanja malog poduzetništva su strateška pitanja koje mora definirati vlada, a zatim provesti što efikasnije. Zato i biramo vladu da predlaže smjer razvoja i ulaganje ograničenih resursa u dijelove društva za koje smatra da će donijeti bolju konkurentnost i i održivi su na duži rok. Za sve nema dovoljno sredstava – istaknuo je Drago Munjiza, osnivač tvrtke Jakov Viktor i savjetnik EELD Internationala.
Doći će do dogovora
Svi zahtjevi su provedivi, ako postoji podrška dvotrećinske većine u Saboru. Naravno, smatra, ukidanje pojedinih funkcija općina te umanjenja plaća su brže provediva od strukturnih reformi koje su povezana s promjenom strukture funkcioniranja obrazovanja, zdravstva ili mirovinskog sustava. Pitanje je okvira i vizije koju želi postići buduća vlada, recimo, kako će Hrvatska izgledati 2030. godine. Ukupan cilj bi, naglasio je, trebao biti jeftinija država, racionalnije upravljanje ograničenim resursima te veća svijest svakog učesnika o potrebi veće ekonomičnosti. Međutim, treba uzeti u obzir, podsjeća, da je Hrvatska članica EU čime je preuzela obaveze usklađivanja svoga ukupnog zakonodavstva sa EU institucijama, posebice za slobodno tržišno natjecanje unutar EU te načina financiranja državnog proračuna i deficita.
Izračuni Platforme 112 pri tome se odnose na početni trošak ulaganja u određene segmente društva. Pravo je pitanje, tvrdi Munjiza, bi li taj utrošak donio i koliki bi bio povrat na uloženo. Kako sredstava u proračunu za ispunjenje ovih obećanja nema, vjerojatno je potrebno najprije napraviti ‘bolne rezove‘, odnosno smanjiti državni proračun i te uštede usmjeriti u druge vrste poticaja.
- Čvrsto vjerujem da će do dogovora doći. Naravno da će se poslije provesti samo dio obećanog. Svaka vlada učini nešto korisno za državu. Prošla je uvela fiskalizaciju i legalizaciju bespravne stanogradnje te pokušala ‘stisnuti‘ banke. Ako buduća vlada provede dvije-tri reforme to će ponovo biti korisno za državu. Vjerujem da će do dogovora doći jer je uzbudljivo dobiti priliku upravljati državom! Treba pokušati. U situaciji kada i u Norveškoj pada zaposlenost, a raste proračunski deficit svakome tko misli da može nešto učiniti, makar to ne uspije, treba čestitati! Hrvati će prepoznati blefere i prodavače magle, a razumjeti one koji pokušavaju postići pozitivne pomake makar i samo dijelom uspješno – nada se Munjiza.