Na konferenciji za novinare, mirovinci su predstavili svoje poslovanje u prošloj godini, jasno upozorili sve političke strukture i javnost na izrazito loše demografske projekcije te jasno izrazili želju za ulaganjem u hrvatske kompanije.
Želimo ulagati u HEP, HAC, LNG terminal na Krku, zračne luke… Želimo u Hrvatskoj ulagati u sve od čega će naši članovi u budućnosti imati koristi, poruka je četiriju čelnika hrvatskih obveznih mirovinskih fondova. Na konferenciji za novinare, mirovinci su predstavili svoje poslovanje u prošloj godini, jasno upozorili sve političke strukture i javnost na izrazito loše demografske projekcije te jasno izrazili želju za ulaganjem u hrvatske kompanije.
Po prvi puta jasno je izrečena lista želja najvećih domaćin institucionalnih investitora – ulaganje u energetiku, pod čime su izričito ukazali na HEP i LNG terminal, prometnu infrastrukturu pod čime se ukazalo na HAC.
– U prošlim namjerama analizirali smo poslovanje HAC-a. Znamo sve, o poslovanju, prohodima, rashodima i znamo što želimo. Želimo dobar prinos od HAC-a i treba vidjeti kako podići prihode, a da se ne podiže cijena cestarina. Treba vratiti kamionski promet na autoceste koji u ovom trenutku iznosi samo 10 posto prometa, a u Sloveniji je to primjerice 50 posto – kazao je Petar Vlaić, predsjednik Udruženja mirovinskih fondova i čelni čovjek Erste Plavog fonda.
Vlaić je prezentirao i podatke poslovanja fondova koji trenutno upravljaju s imovinom od 74 milijarde kuna, što je 22,5 posto hrvatskog BDP-a. Prinosi fondova u 2015. bili su, prosječno, 6,19 posto, a nakon 14 godina rada, prosječni godišnji prinos bio je 5,88 posto, a realno 3,65 posto. Od osnutka, OMF-ovi su ostvarili ukupno 25,02 milijarde kuna nove vrijednosti, odnosno od 2002. godine u drugi stup uplaćeno je 49,02 milijarde kuna doprinosa, dok je imovina na kraju prošle godine bila 74,04 milijarde.
No, ‘problem‘ ulaganja mirovinskih fondova u hrvatske dionice već godinama je manjak kvalitetnih kompanija. Primjerice, OMF-ovi su dokapitalizirali Podravku, bez čega kako je rečeno koprivnička kompanija ne bi mogla kupiti slovensko Žito, Luku Rijeka, HPB i tankersku Next Generation na koju su, kaže Vlaić, posebno ponosni.
Sada OMF-ovi čekaju poteze nove Vlade i nadaju se da će ići u privatizaciju svega onoga što državi ne treba.
- Naš potencijal ulaganja u infrastrukturne projekte je 10,5 milijardi kuna, što je 15 posto naše imovine i zakonski maksimum. U dionice maksimalno možemo uložiti 25,5 milijardi kuna, no to sigurno nećemo napraviti. Da, zainteresirani smo i razgovarali smo o mogućnostima, no ništa još nije dogovoreno – kaže Vlaić.
I upozorava da njihovo ulaganje nije „bianco“. Odnosno, neće samo dati novac i to je to. Naime, ako ulože u primjerice HAC, žele i upravljačke ovlasti. Što je i logično. Nema džaba ni u stara baba, rekla bi jedna stara mudra poslovica.
A to je upravo ono što politika očekuje – novac od mirovinaca i to je to. Postoje neke priče da trenutna politička struktura ima ideju da mirovinci daju novac da se sanira HAC, i to je to. Međutim, uz novac mirovinci izričiti traže i upravljanje kompanijom, a u tom slučaju perspektiva HAC-a je itekako svijetla. Primjer uspješnog utjecaja na upravljanje kompanijom je Podravka koja je prije ulaska OMF-ova u vlasničku strukturu poslovala s gubicima i opterećena utezima raznih afera. Koliko je ono dobit Podravka imala na kraju 2015. godine? Nisu li novinarski naslovi pisali o nekom rekordu….