Vlada će na sjednici u četvrtak donijeti Nacionalni program reformi, usredotočen ponajprije na tri "rak rane" hrvatskih javnih financija - javna poduzeća, mirovinski i zdravstveni sustav.
Reforme neće biti lake, ali će biti fer, ističe visoki izvor iz Vlade naglašavajući kako je krajnji cilj već ove godine "slomiti" javni dug, odnosno 2016. učiniti prvom godinom u kojoj on neće rasti, već će se početi smanjivati. U Vladi tako planiraju što skorije otplatiti oko 200 milijuna eura javnog duga, no za sada ne žele otkriti kako planiraju prikupiti ta sredstva.
Želja je, ističe isti izvor, da već u srpnju rejting agencije izglede za hrvatsko gospodarstvo promijene iz negativnih u stabilne, što bi unijelo pozitivno okruženje, a onda će nakon nekoliko mjeseci sigurno uslijediti podizanje rejtinga. To donosi niže kamate odnosno jeftinije zaduživanje te omogućava uštede za druge potrebe, primjerice socijalu.
Vlada će Nacionalni program reformi Europskoj komisiji dostaviti do kraja ovog mjeseca, a njezine se preporuke očekuju sredinom svibnja. U Vladi kažu da se pri izradi programa vodilo računa da bude ambiciozan, ali provediv te da to prošle godine nije bio slučaj, što je Hrvatsku dovelo na rub korektivnih mjera u sklopu procedure prekomjernog proračunskog manjka.
Fokus na javnim poduzećima, mirovinskom i zdravstvenom sustavu
U programu reformi Vlada se uz ostalo fokusira na javna poduzeća, na koja se odnosi polovina javnog duga. Osim što će se njihovi čelni ljudi birati javnim natječajima i putem specijaliziranih agencija za zapošljavanje, u Vladi namjeravaju osnažiti kontrolnu funkciju DUUDI-a. Javna bi poduzeća, naime, trebala izraditi srednjoročne poslovne planove, a DUUDI bi nadzirao njihovu provedbu, o kojoj bi, uz ostalo, ovisilo i nagrađivanje uprava strateških javnih poduzeća. DUUDI će imati značajnu ulogu i u prikupljanju 500 milijuna eura prihoda od aktivacije državne imovine prodajom stanova, zemljišta i vlasničkih udjela u tvrtkama.
U mirovinskom se sustavu očekuje da Vlada predloži početak primjene produljenja dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina, deset godina ranije nego što je to danas uređeno zakonom, dakle od 2028. godine. Također, rok za izjednačenje dobi odlaska u mirovinu za muškarce i žene pomiče se šest godina ranije - na 2025. godinu. Promjene se očekuju i u načinu penaliziranja prijevremenog umirovljenja - umjesto dosadašnjeg umanjenja za 0,10 do 0,34, uvelo bi se linearno penaliziranje od 0,30 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. U prijevremenu mirovinu neće se moći prije 62. godine života, a sada je ta granica 60 godina.
U zdravstvenom sustavu očekuju se izmjene kod dopunskog zdravstvenog osiguranja kako bi se povećali prihodi kroz veću cijenu police, kao i i reforma bolničkog sustava kroz funkcionalno povezivanje bolnica, reformu hitne medicine i racionalizaciju nezdravstvenih usluga u bolnicama. Koji bi se konkretni bolnički odjeli ili bolnice spajali, za sada u Vladi ne otkrivaju, već kažu da će to ovisiti o analizama Ministarstva zdravlja, no ističu da je krajnji cilj poboljšanje indikatora poslovanja bolnica, primjerice popunjenosti bolničkih kreveta, iskorištenosti aparata, i sl.
Novi sustav plaća i jedan KU u javnoj upravi
Najavljivana reforma javne uprave trebala bi uključivati novi sustav plaća, jedan kolektivni ugovor (KU) za državne i javne službenike, smanjenje broja agencija za 13, jačanje sustava e-Građani te uvođenje sustava e-Poslovanje. Želi se postići veća pravednost u politici plaća, bolja učinkovitost rada državnih i javnih službenika, smanjenje rashoda i u konačnici podizanje kvalitete javnih usluga.
Nastavit će se i sa smanjivanjem parafiskalnih nameta, prema ranijim najavama za 300-tinjak milijuna kuna, kako bi se smanjilo opterećenje gospodarstva i poboljšala poduzetnička klima. Poduzetnicima bi trebalo pomoći i sređivanje stanja u zemljišnim knjigama, posebice spajanje zemljišnih knjiga i katastra, što se očekuje već u drugoj polovini ove godine, a jedan je od preduvjeta da se u idućim godinama uvede porez na nekretnine. Njegovu parcijalnu primjenu, kao nešto prošireniju zamjenu za sadašnju komunalnu naknadu u Vladi planiraju za 2018. godinu, a punu primjenu na temelju pune procjene nekretnina od 2020. godine.
Vlada i o plaćama policajaca te zapošljavanju kadra za EU fondove
Na dnevnom redu sjednice Vlade naći će se i izmjene Uredbe o plaćama policijskih službenika, kojom se predlaže povećanje plaća početnika dizanjem osnovnog koeficijenta složenosti poslova s 0,776 na 0,800. Veću plaću na temelju te uredbe dobivat će oko šest tisuća policijskih službenika.
Izmjenama Zakona o državnim službenicima, Vlada pak želi ojačati administrativne kapacitete u sustavima upravljanja europskim investicijskim fondovima te ishođenja dozvola za rad sustava za upravljanje programima i provedbu fondova Europske unije. Riječ je o izmjeni koja bi trebala omogućiti provedbu reformske mjere maksimalnog ubrzanja raspisivanja natječaja za povlačenje EU-ovih sredstava, pa se predlaže brže i jednostavnije zapošljavanje za poslove upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Povjerenstvo za neporezna davanja
Vlada bi trebala donijeti i odluku o osnivanju povjerenstva za uređenje sustava neporeznih davanja i njihovo smanjenje.
Zadaća tog povjerenstva je analizirati postojeće podatke iz Registra neporeznih davanja i utvrditi popis onih koji će se ukinuti ili smanjiti u idućem razdoblju, utvrditi popis onih koji će se smanjiti tijekom ove godine u iznosu od najmanje 330 milijuna kuna, kako bi ukupni učinak smanjenja u 2016. bio najmanje 0,1 posto BDP-a iz 2014. godine.
Odlukom se propisuje da bi, među ostalim, to povjerenstvo davalo prethodne suglasnosti za uvođenje novih ili povećanje postojećih davanja. Na čelo povjerenstva predlaže se ministar financija Zdravko Marić.