Bruxelles srezao prognozu za Hrvatsku, inflacija ostaje iznad 4 posto
A ubrzo 'čestitke' stižu i u poštanske sandučiće...
Komisija za ovu godinu očekuje rast od 2,1 umjesto 2,7 posto. Cjenovni pritisci koče potrošnju, a znatno usporava i rast investicija
Očekuje se da će rast BDP-a Hrvatske ove godine usporiti na 2,1 posto, iduće bi trebao ubrzati na 2,4 posto, a 2028. blago pasti na 2,3 posto, dok bi inflacija 2026. trebala iznositi 4,2 posto, u 2027. usporiti na 3 posto, a 2028. na 2,6 posto, objavila je u utorak Europska komisija u jesenskim gospodarskim prognozama.
Rast hrvatskog gospodarstva i dalje ostaje iznad prosjeka eurozone i Europske unije. Komisija predviđa da će rast gospodarstva u EU ove i sljedeće godine iznositi 1,4 posto, a 2028. 1,5 posto. U europodručju Komisija ove i sljedeće godine očekuje rast od 1,2 posto, a 2028. godine 1,3 posto.
U odnosu na proljetne ekonomske prognoze, Komisija je znatno smanjila procjene rasta hrvatskog gospodarstva. Tada je očekivala rast od 2,7 posto u ovoj godini, a sljedeće 2,5 posto. Prema prijedlogu proračuna za 2027., hrvatska Vlada očekuje rast od 2,3 posto ove i 2,1 posto sljedeće godine.
Komisija očekuje nastavak rasta zaposlenosti, ali on će tijekom promatranog razdoblja ostati ispod 1 posto – 0,9 posto ove godine te 0,6 posto 2027. i 2028. godine. Stopa nezaposlenosti će zadržati povijesno niske razine - 4,7 posto ove godine i 4,6 posto 2027. i 2028.
Očekuje se da će inflacija ove godine ostati povišena na 4,2 posto, a zatim se do 2028. godine smanjiti na 2,6 posto, uslijed popuštanja inflacije u sektoru usluga i energetike.
Deficit opće države tijekom promatranog razdoblja trebao bi ostati u dopuštenim granicama ispod tri posto BDP-a – 2,8 posto ove i sljedeće godine, a 2028. 2,9 posto.
Predviđa se usporavanje rasta realnog BDP-a Hrvatske s 3,5 posto u 2025. na 2,1 posto u 2026. godini, uz ubrzanje na 2,4 posto u 2027. godini te zadržavanje sličnog, iako neznatno nižeg tempa rasta u 2028. godini.
Osobna potrošnja temelj je rasta u naredne dvije godine
Rast će biti potaknut prvenstveno domaćom potražnjom, dok bi negativan doprinos neto izvoza trebao oslabjeti.
Očekuje se da će se rast osobne potrošnje 2026. godine usporiti – unatoč kontinuiranom rastu realnih plaća i zaposlenosti – jer kućanstva ostaju oprezna pri donošenju odluka o potrošnji zbog trajnih cjenovnih pritisaka, navodi Komisija. Osobna potrošnja u 2027. i 2028. godini trebala bi rasti po stopi višoj od 2 posto, u skladu s rastom realnog raspoloživog dohotka.
Također se očekuje znatno usporavanje rasta investicija, s obzirom na to da rast troškova, stroži uvjeti financiranja i povećana neizvjesnost negativno utječu na investicijske odluke poduzeća. Rast investicija bi s prošlogodišnjih 10,1 posto trebao ove godine pasti na 1,8 posto, sljedeće godine porasti na 3,1 posto, a 2028. godine 2,8 posto, uz popuštanje troškovnih pritisaka.
Očekuje se da će apsorpcija sredstava EU-a, osobito tijekom završne faze provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), pružiti određenu potporu investicijama. Istodobno, očekuje se da će postupno smanjenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) biti djelomično kompenzirano intenziviranjem korištenja drugih fondova EU-a.
Povoljna vanjska potražnja trebala bi potaknuti snažniji rast izvoza roba i usluga. Predviđa se stabilan rast izvoza roba, iako sporijim tempom nego u 2025. godini, potaknut potražnjom glavnih trgovinskih partnera.
Nakon dvogodišnjeg pada, predviđa se umjeren rast izvoza usluga, budući da trajni pritisci na cjenovnu i troškovnu konkurentnost – osobito u turizmu – i dalje ograničavaju rast. Turistička aktivnost u 2026. ostala je na razini iz 2025. godine, no s manje zamaha nego tijekom oporavka nakon pandemije.
Očekuje se usporavanje rasta uvoza, što odražava sporiji rast domaće potražnje. Stoga se predviđa da će neto izvoz negativno doprinijeti rastu BDP-a u 2026., iako u manjoj mjeri nego u prethodnoj godini.
Stopa nezaposlenosti ostaje povijesno niska, inflacija usporava
Predviđa se da će se deficit tekućeg računa povećati na 5,2 posto BDP-a u 2027. te ostati stabilan u 2028., što odražava trajni deficit u robnoj razmjeni, koji je djelomično ublažen suficitom u razmjeni usluga.
Očekuje se da će neto tekući i kapitalni transferi i dalje podupirati vanjsku poziciju Hrvatske, iako će njihov doprinos tijekom promatranog razdoblja postupno slabjeti.
Također se očekuje ublažavanje nedostatka radne snage – koji je posljednjih godina bio izražen – uslijed smanjenja potražnje za radnom snagom i kontinuiranog priljeva radnika iz zemalja izvan EU-a. Istodobno, pritisci na rast plaća postupno će slabjeti, u skladu s očekivanim popuštanjem napetosti na tržištu rada. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti ostati na povijesno niskim razinama.
Inflacija će, prema procjenama Komisije usporiti unatoč rastu cijena energenata. Predviđa se da će ukupna inflacija ostati povišena na razini od 4,2 posto u 2026. godini, što je pad u odnosu na 4,4 posto u 2025. godini.
Očekuje se da će inflacija cijena energenata poništiti učinak pada inflacije cijena hrane, kao i pad cijena neenergetskih industrijskih dobara te postupno usporavanje rasta cijena usluga, no od 2027. godine očekuje se usporavanje rasta cijena energenata i usluga, potaknuto nižim cijenama energenata i slabljenjem pritisaka na rast plaća, pri čemu bi ukupna inflacija trebala pasti na 3,0 posto u 2027. i 2,6 posto u 2028. godini.
Očekuje se da će inflacija cijena energenata ostati iznad razine ukupne inflacije, s obzirom na to da u travnju 2027. istječu vladine mjere potpore vezane uz energente, a 2028. godine na snagu stupa sustav ETS2.
Europski sustav trgovanja emisijama (ETS) trebao bi se 2028. godine proširiti na cestovni promet, grijanje zgrada i malu industriju. ETS ne oporezuje izravno građane, nego obvezuje dobavljače fosilnih goriva (nafte, plina, benzina i dizela) da kupuju emisijske kvote za CO₂. Ti se troškovi kasnije prelijevaju na krajnje potrošače kroz cijene goriva i grijanja.
Predviđa se da će temeljna inflacija (ukupna inflacija isključujući energente i hranu) pasti s 3,5 posto u 2026. na 2,5 posto do kraja prognoziranog razdoblja, što odražava usporavanje rasta plaća i slabljenje pritisaka domaće potražnje.
Državni deficit ostaje visok, a smanjenje duga trebalo bi prestati do kraja prognoziranog razdoblja. Ove, kao i prošle godine, udio javnog duga u BDP-u trebao bi biti 55,7 posto, 2027. i 2028. godine 55,5 posto.
Očekuje se da će rashodi za socijalnu pomoć ostati visoki nakon nedavnog povećanja uzrokovanog mirovinskim reformama usmjerenim na poboljšanje adekvatnosti mirovina. Očekuje se da će obrambeni izdaci i energetske mjere također doprinijeti visokim razinama javnih rashoda.
