Kamatne stope ECB-a bez promjene, Lagarde odlazi već u veljači 2027.

Kamatne stope u eurozoni ostaju na postojećoj razini. Upravno vijeće Europske središnje banke u četvrtak je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. To znači da kamatna stopa na novčani depozit ostaje na 2,50 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,65 posto i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznosi 2,90 posto.

Kako navode iz ECB-a, cijene energije nastavljaju rasti, iz čega proizlaze pozitivni rizici za inflacijske izglede i negativni rizici za izglede za rast. Učinci energetskog šoka još se nisu pokazali u cijelosti, smatraju u središnjoj banci eurozone, no temeljna inflacija još je uglavnom stabilna i zasad nema značajnijeg odgovora plaća. Zbog povećanog opsega i duljeg trajanja energetskog šoka te posljedica za neizravne učinke i drugi krug učinaka, inflacija će vjerojatno biti veća, a rast manji. U priopćenju sa sjednice navodi se i kako su se uvjeti financiranja pooštrili od prethodnog sastanka, što će vjerojatno negativno utjecati na inflaciju i rast.

- Upravno vijeće odlučno provodi monetarnu politiku kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju - naglašavaju iz Frankfurta. Vodstvo ECB-a će pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima.

Naime, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i portfelj hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) smanjuju se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.

Iz ECB-a su u četvrtak priopćili i kako će predsjednica Christine Lagarde odstupiti s dužnosti početkom veljače iduće godine, osam mjeseci prije isteka mandata. Lagarde je danas obavijestila Upravno vijeće ECB‑a i predsjednika Europskog vijeća Antonija Costu da s dužnosti namjerava odstupiti 7. veljače 2027., stoji u priopćenju banke.

Njezin mandat istječe na kraju listopada iduće godine, no u medijima se o njezinu odlasku špekulira već mjesecima. Odlazak Lagarde prije završetka mandata otvara mogućnost čelnicima članica Europske unije da izaberu njezinu nasljednicu, odnosno nasljednika, prije francuskih predsjedničkih izbora zakazanih u proljeće iduće godine, napominje Reuters.

Već u rujnu ostavku na mjesto članice izvršnog odbora ECB‑a podnijela je Isabel Schnabel, dok glavnom ekonomistu ECB‑a Phillipu Laneu mandat istječe u svibnju.

Imenovanja triju novih dužnosnika ECB‑a mogla bi sada biti utvrđena u paketu dogovorom članica, rekli su za Reuters dužnosnici EU‑a. Vodećim kandidatima za novog predsjednika ECB‑a smatraju se bivši guverneri nizozemske i španjolske središnje banke Klaas Knot i Pablo Hernandez de Cos, dok Francuska cilja mjesto glavnog ekonomista, napominje Reuters.

Njemačka pak namjerava kandidirati zamjenu za Schnabel, koja je do siječnja iduće godine zadužena za nadzor ECB‑ovih tržišnih aktivnosti.

Novog predsjednika ili predsjednicu ECB‑a imenovat će Europsko vijeće, stoji u današnjem priopćenju banke.