Na najnoviju tužbu mađarskog MOL-a pred arbitražnim sudištem u Washingtonu Hrvatska treba odgovoriti pritiskom kroz tužbu pred domaćim pravosuđem zbog povrede europskog prava, ali i pravnim manevrom pred Europskim sudom pravde (ESP). Sažetak je to prijedloga stranke Možemo! koji će se naći u njihovoj interpelaciji o radu Vlade vezano za energetiku. Kako je novinarima tijekom briefinga u Hrvatskom saboru u četvrtak istaknula Sandra Benčić, koordinatorica i saborska zastupnica Možemo!, izlazak Hrvatske iz Energetske povelje i MOL-ova tužba u Washingtonu dvije su povezane priče.
Kako je nedavno objavljeno, najveći dioničar Ine opet se - po četvrti puta - obratio Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingonu, a ovoga puta zbog netržišnog ponašanja hrvatske Vlade tijekom energetske krize 2022. izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu. Skok cijene plina na tržištu i iznad 200 eura za MWh motivirao je Vladu da u rujnu 2022. odredi kako Ina treba Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za potrebe kućanstava te škola i bolnica sav domaći plin prodavati po reguliranoj cijeni od 41 euro za MWh. Ta se odluka zadržala do srpnja prošle godine.
Slamka spasa u Europskom sudu pravde
Prema navodima MOL-a, te su mjere prisilile Inu da domaći plin prodaje HEP-u za maleni dio poštene tržišne cijene. Tu u priču, prema mišljenju Benčić, ulazi Energetska povelja, po kojoj je MOL ustvari i pokrenuo ovu arbitražu. Hrvatska još uvijek nije izašla iz Energetske povelje, multilateralnog ugovora iz 1998. čiji je cilj bio olakšati i zaštititi ulaganja u energetski sektor istočnoeuropskih država. No, zbog činjenice da Energetska povelja koči zelenu tranziciju i nije komplementarna s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma, Europski je parlament u travnju ove godine donio odluku u izlasku Europske unije kao entiteta iz Energetske povelje. Početkom lipnja tu je odluku potvrdilo i Europsko vijeće.
Iako je Europska unija izašla, svaka pojedinačna članica još to mora zasebno učiniti. To su već učinile neke od najvećih članica. Prva je to, još 2015. učinila Italija, a slijedile su Njemačka, Španjolska, Poljska, ali i Luksemburg te susjedna Slovenija. Pravni temelj na kojem bi Hrvatska trebala kontrirati mađarskoj energetskoj kompaniji dvije su odluke Europskog suda pravde (ESP) vezane za Energetsku povelju. U obje odluke ta je instanca zaključila kako kompanije koje su tužile pojedine države nemaju pravo na arbitražu jer ulaskom u Energetsku povelju namjera država članica nije bila poništavanje koncepta jedinstvenog europskog tržišta.
- Država treba tužiti MOL pred hrvatskim sudovima zbog kršenja europskog prava i uputiti prethodno pitanje Europskom sudu pravde da li se u ovom slučaju radi o kršenju EU prava - poručila je Benčić. Na taj bi način izvršila pritisak na MOL i otežala mu proces arbitraže u Washingtonu. Na pitanje očekuje li da Vlada i postupi tako, čelnica Možemo! kazala je kako to u ovom trenutku ne zna. - Prošli put Vlada to nije učinila - kazala je Benčić. No, ovakav pravni manevar ne bi sa sigurnošću urodio plodom, što priznaje i Benčić. Naime, arbitri ICSID-a nemaju obvezu uvažiti takvu eventualnu odluku Europskog suda pravde koja bi potvrdila da MOL krši pravo EU-a.
Odbacivanje ‘sunset clausea‘
Osim što Možemo! traži od Vlade pokretanje procesa napuštanja Energetske povelje, traži i da se tzv. ‘sunset clause‘, odnosno odredba o vremenskom trajanju zaštite investitora ne primjenjuje. Radi se o pravnoj ‘začkoljici‘ prema kojoj investitori imaju pravo na pokretanje tužbi još 20 godina nakon prestanka važenja Energetske povelje. Možemo! smatra da se pravni lijek za ovu odredbu nalazi u članku 62. Bečke konvencije o međunarodnim ugovorima koji govori o fundamentalnim promjenama okolnosti.
Od ostalih točaka interpelacije Možemo će pokrenuti pitanje povećanja ulaganja u prijenos i distribuciju električne energije te promjene regulative za građansku energetiku koja bi omogućila solarizaciju Hrvatske. U interpelaciji se traži i konačno preuzimanje kontrole nad upravljanjem Inom i promjena upravljačkog modela. Četvrti je zahtjev promjena načina upravljanja LNG kapacitetima tako da odgovaraju potrebama javne opskrbe u Hrvatskoj.