Najniža cijena više nije glavni cilj nabave, sada se traži najbolja odluka
1 on 1: Huso Hasanović i Gordana Gelenčer
Stručnjaci na konferenciji o nabavi poručili su da kompanije moraju prije uključivati nabavu u odluke i fokus prebaciti s ušteda na otpornost
Nabava se nalazi između pritisaka tržišta i zahtjeva organizacije, a nabavni odjeli cijelo vrijeme upravljaju pritiscima zadnje desetljeće. O tome je govorila Helena Popović Petrušić u nastavku 21. konferencije o nabavi u organizaciji Hrvatske udruge nabavne djelatnosti i poslovnog tjednika Lider.
Popović Petrušić je osnivačica i vlasnica Wogasa, konzultantske tvrtke specijalizirane za nabavu i upravljanje lancem opskrbe te za poslovno upravljanje. Njezina tema bila je 'Nabava kao strateški savjetni biznisa: kako postajemo partner kojeg biznis pita za savjet', pitajući se na početku 'kako mnogi biznisi ne vide što im nabava može dati?!'
Od 2010. do 2019. bilo je doba učinkovitosti. Svijet je bio stabilan. Transport i kapital bili su jeftini. Prije toga, tokom krize 2008. kompanije su tražile rezanje troškova i to je savršen model za stabilan svijet. To je Nabava 1.0
Međutim, od 2020. događa se preko noći promjena i poremećaji u lancima opskrbe su postali radno okruženje.
Sada govorimo o tome koliko smo spremni platiti otpornost. Nabava se nalazi između pritisaka tržišta i zahtjeva organizacije. Cijelo vrijeme odjeli nabave upravljaju pritiscima. Postalo je nestabilno, nekad je kriterij bio najniža cijena, sada je to najbolja odluka. Nabavljali smo proizvode i usluge, sada nabavljamo sposobnost da se izvrši misija. Od uloge kupca postali smo savjetnici biznisu – rekla je Popović Petrušić.
Novi pristup
Međutim, upozorila je, problem je što zahtjeve nestabilnog svijeta pokušavamo riješiti metodama korištenim u vremenu stabilnosti. Danas je i dalje nekima cilj ušteda, što je prošlost. Mora se naći novi pristup, a srećom biznis pomalo postaje svjestan toga. Prema jednom istraživanju iz 2026., navela je Popović Petrušić, za top menadžere je kontinuitet opskrbe prvi put postao važniji od smanjenja troškova.
Što se tiče AI-ja, ono preuzima operativne poslove, oslobađa vrijeme i pitanje je kako to oslobođeno vrijeme iskoristiti. Važno je da u odjelima nabave razmišljaju o sposobnosti, a ne u proizvodima. Biznis ne treba proizvod nego održivo rješenje. Treba fleksibilnost, održivost, pouzdanost, da traži opcije i kompromise.
- Također vrlo važno je da u svojim prijedlozima top menadžmentu govorite jezikom kojim ga financijaši razumiju. Odnosno, što to znači za vrijednost i kapital? Ne govorite o uštedi i cijeni, već o novčanom toku, koliko novca odlazi, koliko se izlaže tvrtka, koji je rizik povrata, koliki je angažirani kapital… Biznis donosi cilj, financije donose ekonomsku disciplinu, a nabava razumijevanje tržišta, opcija i kompromisa. Nabava ujedno svo troje mora koordinirati – rekla je Popović Petrušić.
Zaposlenike u izvršne direktore
U nastavku konferencije Huso Hasanović, voditelj izvrsnosti u nabavi u Givaudanu, razgovarao je '1-on-1' s Liderovom novinarkom Gordanom Gelenčer. Tema je bila 'Od projekta do organizacijskih sposobnosti: kako CPO (glavni direktor za nabavu) budućnosti gradi održivu vrijednost?'
Hasanović ima iskustva u vođenju nabave i restrukturiranju u mnogim velikim organizacijama, a svoj je put započeo u Philipsu. Tamo je, kaže, još prije svih globalnih promjena, shvatio što nabava može zahvaljujući tome što je ta tvrtka već tada imala Nabavu 2.0.
- Učio sam od najboljih, ali ne postoji jedna nabava, čak ni u istoj industriji. No ona je uspješna ako je prilagođena poslovnom kontekstu. Primjerice, ako treba nova oprema, treba identificirati dva ili tri prioriteta. U konačnici, nama trebaju dobri poslovni ishodi, a ne dobra nabava – rekao je Hasanović.
On je rekao ako se odjeli nabave često skrivaju u pozadini, a morali bi biti odvažniji.
- Često smo izolirani, no iz perspektive voditelja nabave zaposlenike moramo pretvoriti u izvršne direktore svojih kategorija – kaže Hasanović.
Za transformaciju odjela nabave kako bi se prilagodio sadašnjem trenutku ne treba previše ljudi.
- Radio sam s timovima od 5-6 ljudi. Bilo je bitno da oni budu angažirani. Važno je promijeniti im mentalne sklopove. Moraju postati poduzetnički lideri, ulagati u edukaciju, moraju biti malo više odvažniji po pitanju rizika i otpornosti – rekao je Hasanović.
Noel Yuen, direktor nabave za poslovno područje Istok u Novo Nordisku, govorio je iz leadership perspective zašto je nabava važnija nego ikad. Težište njegovog predavanja bilo je pozicija odjela nabave u tvrtkama, pogotovo u kontekstu rezanja troškova.
- Ako je ušteda misao vodilja, zašto se odjeli nabave naknadno uvode u priču. A ti odjeli mogu postavljati pitanja ostalim odjelima u organizaciji, primjerice što je cilj, što nabavljamo, treba li nam to, kakvo je stanje na tržištu. Pitanje uprave nije je li nabava nešto uradila nakon odluke, nego je li unaprijedila odluku te koji je trošak kasnog uključivanja odjela nabave. Zato ne tražite od nabave da spasi plan, nego da ga s vama oblikuj – rekao je Yuen.
Moć vantnih računala
Lana Ilović, generalna direktorica za regiju Središnja i Istočna Europa u IBM-u, i njezin kolega u tvrtki Luka Kaučić, Quantum Ambassador, napravili su mali igrokaz u kojem je Luka odgovarao na jeziku razumljivom običnim ljudima na Lanina pitanja o kvantnim računalima.
Govorili su o moći onoga što dolazi.
Kvantna računala možemo objasniti tako kao da se nalazimo u hodniku sa stotine vrata tražeći neku stvar. Ne znate koja vrata trebate otvoriti, pa morate jedno po jedno, kao i klasični kompjutor. Kvantna računala mogu sva vrata otvoriti odjednom i naći tu - rekao je Kaučić.
'A hoće li kvantna računala zamijeniti klasična', pitala je Lana. 'Pa ni avioni nisu zamijenili automobile, odgovorio je Luka. Cilj je sinergija. Kvantna računala su za rješavanje kompleksnih problema. Oni mogu, primjerice simulirati molekule i njihovu sintezu za farmaceutsku industriju.
- Koliko je moćno kvantno računalo, pokazao je nedavni primjer. Jedan zadatak je riješio za 19 sekundi, klasičnom superračunalu trebalo bi stoljeće – navela je Ilović.
No, kada bude dostupno svima, sva enkripcija bit će ugrožena. U pitanju su ugovori, vojne tajne, zdravstveni podaci… no uporedo se pripremaju zasebni algoritmi koje kvantna računala ne mogu probiti lako.
Mirela Senica, predsjednica Hrvatske udruge nabavne djelatnosti (HUND), na kraju je rekla da je jako zadovoljna konferencijom.
- Pokušajte s konferencije donijeti jednu odluku, jednu ideju i jedan kontakt – poručila je na kraju.
