Nezaposlenost pala 16 posto, ali poslodavci traže sve manje radnika

Krajem rujna ove godine u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 62.595 nezaposlenih osoba, što je za 11.964 osobe ili 16 posto manje nego u rujnu lani, pokazuju najnoviji HZZ-ovi podaci.

 

Iako broj nezaposlenih nastavlja padati, istodobno slabi potražnja za radnicima. U rujnu je broj traženih radnika smanjen za pet posto, dok je zapošljavanje s evidencije HZZ-a palo za gotovo 13 posto. To upućuje na postupno usporavanje tržišta rada unatoč niskoj nezaposlenosti.

 

Za usporedbu, u rujnu prošle godine na burzi rada bile su evidentirane 74.559 nezaposlene osobe, što je tada bilo deset posto manje nego godinu prije. Godišnji pad nezaposlenosti tako se ubrzao, a u posljednje dvije godine njihov je broj smanjen za gotovo četvrtinu.

 

U odnosu na kolovoz ove godine, broj nezaposlenih manji je za 601 osobu ili jedan posto. Sličan sezonski pad zabilježen je i lani, kada se broj nezaposlenih tijekom rujna smanjio za 936 osoba ili 1,2 posto. Na rujanske rezultate tradicionalno utječe zapošljavanje u obrazovanju.

 

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutačno je na Zavodu registrirano 63.785 nezaposlenih, a oglašeno je 15.715 slobodnih radnih mjesta.

Tijekom rujna u evidenciju nezaposlenih prijavljeno je ukupno 14.290 novih osoba, što je 6,1 posto manje nego u rujnu lani. Pritom je većina došla iz radnog odnosa, odnosno njih 9.412. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 2.159 osoba iz redovitoga školovanja (15,1 posto od ukupnog broja) te 2.719 osoba iz neaktivnosti (19 posto).

 

Broj novih prijava osoba koje su prethodno bile zaposlene smanjen je za gotovo osam posto u odnosu na rujan prošle godine, kada je iz radnog odnosa na burzu došlo 10.217 osoba.

 

HZZ-ovi podaci pokazuju da je iz evidencije nezaposlenih izašla 14.891 osoba, što je 7,8 posto manje nego u rujnu 2025. godine. Od toga je zaposleno 10.577 osoba, i to 9.908 osoba ili 93,7 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 669 osoba ili 6,3 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

 

Usporedba s prošlom godinom pokazuje da se zapošljavanje s evidencije HZZ-a smanjilo za gotovo 13 posto, s 12.155 na 10.577 osoba. Iako je nezaposlenih manje, usporava i dinamika njihova zapošljavanja.

Najčešće se posao zasnivao u obrazovanju, gdje je u rujnu zaposleno 4.081 osoba ili 41,2 posto. Slijedi prerađivačka industrija s 1.037 osoba ili 10,5 posto te trgovina na veliko i malo s 924 osobe ili 9,3 posto.

 

U odnosu na prošlogodišnji rujan zapošljavanje s evidencije smanjeno je u sve tri djelatnosti, a najviše u prerađivačkoj industriji, za 20 posto. U trgovini pad iznosi 14,3 posto, a u obrazovanju 5,5 posto. Slabije zapošljavanje u industriji posebno se izdvaja kao mogući pokazatelj opreznijeg zapošljavanja u tom sektoru.

 

U rujnu su 4.314 osobe brisane iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga, primjerice izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi su za rad), odjave s evidencije i dr.

 

Takvih je izlazaka iz evidencije bilo gotovo osam posto više nego lani, što pokazuje da smanjenje nezaposlenosti nije isključivo posljedica zapošljavanja.

Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (1.492 osobe ili 15,1 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1.263 osobe ili 12,7 posto) te Osječko-baranjska županija (1.027 osoba ili 10,4 posto).

 

U sve tri županije zapošljavanje s evidencije smanjeno je u odnosu na prošlu godinu, najviše u Osječko-baranjskoj županiji, za 17,1 posto.

 

U Splitsko-dalmatinskoj županiji također je i najviše registriranih nezaposlenih osoba – 9.275 ili 14,8 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj. Po broju registriranih nezaposlenih osoba potom slijede Grad Zagreb (8.969 ili 14,3 posto) i Osječko-baranjska županija (7.714 ili 12,3 posto).

 

U Osječko-baranjskoj županiji broj nezaposlenih smanjen je za čak 28,4 posto u odnosu na lani, dok je u Splitsko-dalmatinskoj pad iznosio 14,5 posto, a u Zagrebu 11,3 posto.

 

U rujnu ove godine 19.586 osoba ili 31,3 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo je novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2025. godine za dva posto ili 409 osoba.

 

Unatoč blagom smanjenju njihova broja, udio korisnika novčane naknade među nezaposlenima porastao je s prošlogodišnjih 26,8 na 31,3 posto.

U rujnu ove godine preko usluga Zavoda oglašeno je 14.027 radnih mjesta, kroz koje su iskazane potrebe za 22.050 radnika. Broj traženih radnika smanjio se za pet posto u odnosu na isti mjesec lani, pokazuju podaci HZZ-a.

 

To je promjena u odnosu na prošlogodišnji rujan, kada je potražnja za radnicima još bilježila godišnji rast od 1,6 posto. Poslodavci su tada tražili 23.219 radnika, odnosno 1.169 više nego ove godine.

 

Na usporavanje tržišta rada upućuju i posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je ukupna zaposlenost u kolovozu bila 1,1 posto manja nego godinu prije. Pad zaposlenosti uz istodobno smanjenje nezaposlenosti pokazuje da manji broj ljudi na burzi ne znači nužno i otvaranje novih radnih mjesta. Na takva kretanja utječu i demografski trendovi, umirovljenja te izlazak stanovništva iz radne snage.

 

Hrvatsko tržište rada tako i dalje obilježava niska nezaposlenost, ali uz sve izraženije znakove usporavanja zapošljavanja i slabljenja potražnje za radnicima.