Nakon svečane dodjele nagrada za Gospodarstvenika i Gospodarstveni događaj godine, ministar financija Zdravko Marić održao je govor o gospodarskog politici Vlade i održivosti javnih financija 2017.
- Ključ javnih financija nalazi se na rashodovnoj strani proračuna. Ne mogu garantirati ni obećati da ćemo u potpunosti u idućoj godini uspjeti zamrznuti državne rashode, ali možete biti sigurni da ćemo ih držati pod kontrolom, kazao je Marić o najavljenom rebalansu proračuna te naglasio kako je porezna reforma samo dio mjera koje Vlada planira provesti s ciljem rasterećenja građana i gospodarstva, ali i administracije.
Osvrnuo se i na administrativne komplikacije koje se na lokalnoj razini donose u korištenju sredstava iz EU fondova, a koje bi također trebalo anulirati s obzirom na to da otežavaju njihovo korištenje, a ionako ih nije jednostavno dobiti zbog kriterija koje postavlja EU.
- Hrvatska ima neopravdano nizak kreditni rejting, ali moramo napraviti niz iskoraka kako bismo došli na zasluženo mjesto. Na kamate odlazi 3,6% BDP-a, što je oko 12 milijardi kuna. To ima izravno i neizravno utjecaj na gospodarstvo jer ona i vi plaćate previsoke cijene, a isto tako i hrvatski građani. Uz porezne reforme i odgovorno upravljanje javnim financijama, sigurno možete očekivati još čitav niz aktivnosti i mjera nove Vlade, rekao je ministar financija.
Na panel raspravi Kako nova Vlada može pokrenuti gospodarstvo vlasnik Orbica Branko Roglić kazao je kako gospodarstvenici osim porezne reforme očekuju od Vlade i dublje zahvate poput reforme javne uprave i smanjenja administracije. - Još uvijek je kod nas rizično poslovanje. Ministar će imati poprilično posla da se situacija stabilizira i da se uspostavi ravnoteža između ekonomije i javne potrošnje koja je još uvijek preteška.
Niz mjera po receptu Branka Roglića
Na pitanje koje su to mjere koje mogu pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, Roglić ima spreman odgovor.
- Treba ući u rat s administracijom, ući u restrukturiranje državne administracije - u rezanje županija i općina. Treba restrukturirati javna i državna poduzeća. Ne mogu politički uhljebi voditi poduzeće! Na svjetskoj razini gdje je konkurencija nemilosrdna, na čelu poduzeća trebamo imati vrhunske stručnjake koji nisu nužno iz naše države. Treba porez naplaćivati. Dvije su stvari na svijetu koje se moraju učiniti: umrijeti i platiti porez. One koji intenzivno izbjegavaju tu obavezu trebalo bi zatvoriti. Sindikati bi zajedno s poduzetnicima trebali raditi na konkurentnosti poduzeća. U svijetu vas nitko ne mazi. Ako ne nudite proizvod koji po cijeni i kvaliteti nije konkurentan, izgubit ćete radna mjesta i profit, oštro je komentirao Roglić. Dodao je i kako bi hrvatsko selo trebalo revitalizirati te zadovoljiti seljake i omogućiti im stvaranje proizvoda koji imaju komparativnu prednost.
Osigurati konkurentnost malim proizvođačima
Predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mrsić također se založio za rasterećivanje malih proizvođača i učiniti ih konkurentnima na globalnom tržištu. – Sredstva za mjere ruralnog razvoja postoje, ali treba ih uložiti u ono što daje globalnu konkurentnost, kazao je prvi čovjek Podravke koji smatra da bi Vlada trebala biti čarobnjak da ostvari sva očekivanja koja od njih svi imaju. Pravo je vrijeme da se sve tvrtke zapitaju što one mogu učiniti da se gospodarski rast nastavi. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić u tom je svjetlu istaknuo savjetodavnu funkciju banaka, a napomenuo je i kako bankarski sustav ima dovoljno kapitala da omogući kreditnu aktivnost, a Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a, istaknuo je važnost električne energije za konkurentnost.