Trećini građana financijska situacija u kućanstvu bolja no prije godinu

Novo istraživanje MasterIndex je za Mastercard provela agencija Improve u ožujku ove godine na 1.009 korisnika bankarskih usluga u dobi od 18 do 55 godina. Pokazalo je da je građani Hrvatske u 2026. godini raspolažu s prosječno 1.295 eura mjesečno, što je 141 euro više nego lani.

Pritom trećina ispitanika kaže da je financijska situacija njihova kućanstva danas bolja nego prije godinu dana, dok njih 38 posto očekuje dodatno poboljšanje u sljedećih 12 mjeseci. Iako su troškovi i dalje pod pritiskom inflacije i šire gospodarske neizvjesnosti, rezultati pokazuju i sve izraženiju prilagodbu kućnih budžeta te rast izdvajanja za štednju i ulaganja.

Naime, istraživanje pokazuje da su kućanstva i dalje pod snažnim troškovnim pritiskom - čak 81 posto ispitanika navodi da su im tržišni poremećaji, inflacija i energetska kriza povećali mjesečnu potrošnju kućanstva. Pritom 34 posto kaže da su im troškovi znatno veći, 47 posto da su malo veći, za 17 posto su troškovi ostali isti u odnosu na prošlu godinu, dok dva posto kaže da troši manje. 

Razlike među dobnim skupinama jasno se vide u visini raspoloživih mjesečnih sredstava i ukupne potrošnje pa tako građani od 18 do 29 godina raspolažu s prosječno 976 eura mjesečno, ispitanici od 30 do 39 godina s 1.421 eurom, oni od 40 do 49 godina s 1.510 eura, a građani od 50 do 55 godina s 1.524 eura. 

Prosječna ukupna mjesečna potrošnja iznosi 976 eura, a najveću imaju ispitanici od 50 do 55 godina, 1.186 eura, dok mladi od 18 do 29 godina troše prosječno 744 eura, pokazalo je istraživanje. 

Najviše se troši na hranu i piće, a najviše rastu štednja i ulaganja

Najveći dio osobnih prihoda građani i dalje izdvajaju za hranu i piće - u prosjeku 185 eura mjesečno, što čini oko 19 posto ukupnih troškova. Slijede odjeća i obuća sa 160 eura, štednja i ulaganja sa 114 eura te kreditne obveze s 91 eurom mjesečno. I dok se potrošnja na hranu i piće zadržala na razini prošle godine, najveći relativni rast bilježe štednja i ulaganja, za 37 posto. Snažno su porasla i izdvajanja za elektroničke uređaje i tehnologiju, za 34 posto, osobnu njegu, za 31 posto, te odjeću i obuću, za 29 posto, što pokazuje da građani, uz osnovne troškove, sve više novca usmjeravaju i na kvalitetu života, osobni razvoj i financijsku sigurnost, navodi se.

Pritom je zanimljivo da najveći rast izdvajanja za štednju i ulaganja dolazi iz mlađih dobnih skupina, pa je tako kod građana od 18 do 29 godina ta kategorija porasla za 46 posto, a kod onih od 30 do 39 godina za 52 posto u odnosu na prošlu godinu. 

Među mladima od 18 do 29 godina najviše su porasla izdvajanja za prijevoz, za 72 posto, te za elektroničke uređaje i tehnologiju, za 55 posto u odnosu na prošlu godinu. Građani od 30 do 39 godina najviše su povećali izdvajanja za štednju i ulaganja, za 52 posto, te za odjeću i obuću, za 39 posto, dok su ispitanici od 40 do 49 godina najveći rast zabilježili u kategorijama edukacije i obrazovanja, za 52 posto, te elektroničkih uređaja i tehnologije, za 42 posto, rezultati su istraživanja.

Stariji više izdvajaju za osnovne troškove i obveze

Kada se pogleda struktura troškova, vidljivo je da mlađi natprosječan dio prihoda usmjeravaju na odjeću i obuću, edukaciju te elektroničke uređaje i tehnologiju. Građani od 18 do 29 godina tako na odjeću i obuću izdvajaju 20 posto ukupnih troškova, dok na elektroničke uređaje i tehnologiju izdvajaju osam posto, što je iznad prosjeka ukupnog uzorka. Istodobno, na hranu i piće troše 11 posto budžeta, osjetno manje od ukupnog prosjeka.

S druge strane, građani od 50 do 55 godina znatan dio budžeta usmjeravaju na osnovne životne troškove i financijske obveze pa tako na hranu i piće otpada čak 28 posto njihove ukupne mjesečne potrošnje, što je znatno iznad prosjeka, dok na kreditne obveze izdvajaju 11 posto. U toj dobnoj skupini se manje od prosjeka troši na odjeću i obuću, osobnu njegu te elektroničke uređaje i tehnologiju, napomenuto je.

Iako raspolažu s najmanje novca, upravo mladi češće od ostalih kažu da je financijska situacija njihova kućanstva danas bolja nego lani, njih 42 posto, što ih čini najoptimističnijom skupinom u istraživanju. Istodobno, gotovo petina građana od 18 do 29 godina navodi da uopće nema vlastita raspoloživa sredstva na mjesečnoj razini, pokazalo je istraživanje.