Plaće više ne prate cijene: Kupovna moć Europljana ponovno pada

Dok inflacija ponovno ubrzava diljem Europe, rast plaća ne prati rast troškova života što za posljedicu ima pad kupovne moći zaposlenih jer njihov novac vrijedi manje nego prije, piše Euronews. Inflacija u Europskoj uniji dosegnula je u travnju 2026. godine 3,2 posto, što je najviša razina još od siječnja 2024., a preliminarne procjene Eurostata upućuju na nastavak rasta cijena.

Istodobno, rast plaća koje poslodavci nude u novim oglasima za posao u europodručju zaostaje za inflacijom, što zorno pokazuju podaci platforme Indeed, koja prati ponudu poslova. To znači da realne zarade ponovno padaju i da se kupovna moć radnika smanjuje. Hrvatska pritom bilježi stopu inflacije gotovo dvostruko višu od europskog prosjeka.

Novi val poskupljenja

Aktualni inflacijski pritisci nisu nepoznati za Europu koja je već jednom preživjela najveći cjenovni šok u nekoliko desetljeća, kada je godišnja inflacija probila 11 posto 2022. godine, poglavito zbog skoka cijena energenata nakon ruske invazije na Ukrajinu. Od početka 2024. inflacija je bila ispod 3 posto, no uzlazni trend pojavio se nakon zajedničkog američko-izraelskog napada na Iran.

Početkom ove godine inflacija u EU-u iznosila je dva posto, u ožujku je porasla na 2,8 posto, a u travnju na 3,2 posto.

Prema analizi Indeeda, kumulativne realne plaće u pet najvećih europskih gospodarstava i dalje su niže nego prije pandemije. Drugim riječima, zaposlenici još nisu nadoknadili gubitak kupovne moći nastao tijekom prethodnog inflacijskog vala.

U europodručju je rast plaća ponuđenih u oglasima za posao u travnju iznosio 2,3 posto na godišnjoj razini, dok je inflacija dosegnula tri posto. Time je prekinut trend koji je trajao od rujna 2023. godine, kada su plaće rasle brže od cijena. Početkom godine situacija je izgledala znatno povoljnije. U siječnju je rast ponuđenih plaća iznosio 2,4 posto, dok je inflacija bila svega 1,7 posto.

Ekonomistica Aubrey Woessner iz Indeed Hiring Laba upozorava da se posljedice novog energetskog šoka sve više vide i u europskim gospodarskim pokazateljima te da postupno brišu ranije ostvarene realne dobitke zaposlenih.

- Inflatorni pritisci iz globalnog energetskog šoka počeli su se odražavati u europskim podacima, nagrizajući realne plaće – kaže Woessner.

Gdje plaće još drže korak

Velika Britanija zasad odudara od europskog trenda jer su tamo ponuđene plaće u travnju bile veće za četiri posto nego godinu ranije, dok je inflacija iznosila 2,8 posto. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se i britanska prednost brzo smanjuje. Direktor ekonomskih istraživanja u Indeedu Pawel Adrjan navodi da su rast plaća djelomično poduprla povećanja minimalne plaće, no riječ je o najslabijem rastu u posljednje četiri godine.

- Ako cijene energije ostanu povišene zbog sukoba na Bliskom istoku, i britanski radnici mogli bi uskoro osjetiti pad realnih primanja – kaže on.

Uz Ujedinjeno Kraljevstvo, samo su Njemačka i Irska u travnju zabilježile rast ponuđenih plaća koji je bio nešto viši od inflacije. U Njemačkoj su plaće rasle 3,2 posto, a inflacija je iznosila 2,9 posto, a u  Irskoj je rast plaća dosegnuo 3,7 posto, dok je inflacija iznosila 3,6 posto.

Najveći gubitnici

Najnepovoljnija situacija zabilježena je u Francuskoj i Italiji. Naime, u Francuskoj je rast ponuđenih plaća tijekom cijele godine ostao na samo 1,1 posto, dok je inflacija porasla s 0,4 posto u siječnju na 2,5 posto u travnju.

Sličan trend prisutan je i u Italiji gdje je rast plaća od sredine 2025. godine ispod 0,8 posto, dok je inflacija tijekom cijelog razdoblja bila viša. U travnju je dosegnula 2,8 posto, čime je dodatno produbljen jaz između rasta cijena i rasta plaća.

Iako mjesečni podaci pružaju dobar uvid u trenutačna kretanja, dugoročnija slika pokazuje da europski radnici još uvijek nisu uspjeli vratiti kupovnu moć izgubljenu tijekom inflacijskog vala koji je započeo nakon pandemije i dodatno se produbio geopolitičkim krizama.

Hrvatska viša od prosjeka

Hrvatska i dalje bilježi višu inflaciju od prosjeka eurozone. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa inflacije u svibnju 2026. iznosila je 5,2 posto, što je blago usporavanje u odnosu na travanj, kada je bila 5,8 posto. Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast i dalje bilježe energenti, čije su cijene porasle za 16,9 posto, zatim usluge s rastom od 7,9 posto, dok su hrana, piće i duhan poskupjeli za 2,3 posto. Hrvatska je u svibnju i dalje imala jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni, a višu stopu zabilježile su samo tri zemlje, Bugarska, Litva i Grčka.

Nedavno je i potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić ocijenio najnovije podatke o inflaciji, i to ohrabrujućima te poručio da očekuje daljnje usporavanje cijena u idućem mjesecu, među ostalim i zahvaljujući Vladinim antiinflacijskim mjerama. Istaknuo je i da su cijene energenata i dalje ključan izvor inflatornih pritisaka te da će kretanja na energetskim tržištima, uključujući zbivanja na Bliskom istoku, i dalje imati važan utjecaj na inflaciju. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) također je ocijenila da je usporavanje inflacije ohrabrujući signal, ali upozorava da se još uvijek ne može govoriti o trajnoj stabilizaciji cijena.