Turizam je u Hrvatskoj, po zadnje dostupnim relevantnim podacima iz 2007., imao udjel u izravnoj bruto dodanoj vrijednosti u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti od 8,5 posto, što u usporedbi sa 19 europskih zemalja pokazuje da je važnost turizma u Hrvatskoj među najvišim, jer je jedino Cipar imao taj udjel viši, od 8,7 posto.
Podaci su to iz izvještaja "Hrvatski turizam i konkurentsko okruženje" koji je u sklopu izrade dokumenta "Glavni plan i strategija razvoja turizma RH" priredio zagrebački Institut za turizam temeljem natječajem dodijeljenog im tog posla od strane Ministarstva turizma.
U sklopu tog izvještaja je i analiza o izravnom i neizravnom doprinosu turizma gospodarstvu Hrvatske, u vezi koje autori izvještaja napominju da je mjerenje izravnog ekonomskog doprinosa turizma zasnovano na konceptu satelitskog računa turizma (TSA).
Pritom mjerenje ukupnih (izravnih i neizravnih) utjecaja turizma na gospodarstvo podrazumijeva integriranje satelitskog računa turizma s različitim modelima koji mogu sagledati njegov makroekonomski utjecaj.
Prema takvim mjerenjima udjel izravne bruto dodane vrijednosti turizma u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske 2007. bio je spomenutih 8,5 posto, dok se u drugih 19 zemalja kretao od najmanjih 1,8 posto (Poljska i Finska) do 8,7 posto (Cipar).
U najvećem broju zemalja taj se udjel kreće od 3 do 4 posto, pri čemu Francuska i Njemačka, koje imaju najvišu razinu dolazne i domaće turističke potrošnje, ostvaruju te udjele od 3,7 odnosno 3,2 posto.
S druge strane, udjel turizma u izravnom bruto domaćem proizvodu u ukupno ostvarenom BDP-u Hrvatske 2007. bio je 8,3 posto, i to, kako navode autori, usklađen s vrijednošću domaće ponude u kupovnim cijenama.
Ukupni učinci turizma, izravni i neizravni, u Hrvatskoj su prema procjenama turističke potrošnje u 2005. imali udjel od 14,7 posto u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti cijelog gospodarstva, što, prema autorima, pokazuje važnost turističke potrošnje na gospodarstvo Hrvatske.
Osim toga, to, kako navode, pokazuje i da u usporedbi s ostalih 19 analiziranih zemalja turizam u Hrvatskoj ostvaruje najveći doprinos, jer je primjerice udjel ukupnih učinaka turizma u Španjolskoj, koja je i među rijetkim zemljama s takvim podatkom, oko 11 posto.
Ipak, većina zemalja važnost turizma za svoju ekonomiju mjeri udjelom izravne bruto dodane vrijednosti turizma u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva, pri čemu najveću izravnu bruto dodanu vrijednost turizma ostvaruju Francuska, Njemačka i Španjolska.
Ističući kako su ti udjeli važni za sagledavanje ukupne slike hrvatskog turizma u međunarodnoj konkurenciju, voditelj projekta izrade Strategije u Institutu za turizam Siniša Horak napominje kako bi od udjela, većih ili manjih, ipak bilo važnije da hrvatski turizam dođe do zarade od 10 do 12 milijardi eura godišnje.
To se može postići povećanjem turističke potrošnje, prije svega u segmentima zabave, sporta i rekreacije te kupnje (‘shoping‘), u čemu Hrvatska ima negativne trendove u odnosu na ostale analizirane zemlje, dok je općenito po cijenama u turizmu vrlo konkurentna te samo malo skuplja od ‘najpovoljnije‘ Turske, naglašava Horak.