Euro na najnižoj razini u 17 mjeseci: prijeti li mu novi pad?

Europa sve skuplje plaća energiju, a slabljenje eura joj dodatno povećava račune. Zajednička valuta početkom tjedna pala je na 1,116 dolara, najnižu razinu u 17 mjeseci, pod pritiskom poremećaja u opskrbi energentima i straha da Francuska ne uspijeva staviti javne financije pod kontrolu. Budući da se nafta i brojne druge sirovine plaćaju u dolarima, pad eura poskupljuje uvoz upravo kada poduzeća i kućanstva već osjećaju novi val inflacije.

Još krajem siječnja euro je vrijedio više od 1,20 dolara, a ulagači su očekivali da će ga daljnje podizanje europskih kamatnih stopa dodatno ojačati. Sada sve više sumnjaju u taj scenarij jer bi više kamate pomogle u borbi protiv inflacije, ali bi istodobno otežale otplatu državnih dugova i usporile gospodarstvo. Analitičari zato upozoravaju da bi euro mogao skliznuti prema 1,10 dolara ako se francuska dužnička kriza produbi.

Kombinacija poremećaja i stanja u Francuskoj otežava posao ESB-u. Inflacija traži odlučniju reakciju, ali više kamatne stope istodobno mogu dodatno usporiti gospodarstvo i povećati troškove zaduživanja država. Ulagači zato sve manje računaju na snažno podizanje kamata koje bi euru moglo pružiti potporu.

Skupa energija povećava pritisak na euro

Energetski problem počinje u Hormuškom tjesnacu. Od početka napada SAD-a i Izraela na Iran krajem veljače prolazak brodova koji prevoze ukapljeni prirodni plin uglavnom je blokiran. Europa, koja većinu plina mora uvoziti se zbog toga natječe s drugim kupcima za preostale dostupne pošiljke.

Prema podacima, cijena plina na nizozemskom tržištu TTF ovog se tjedna kretala oko 73 eura po megavatsatu, približno 120 posto iznad razine od prije godinu dana. Ni stanje skladišta ne daje mnogo sigurnosti uoči zime jer su europska skladišta 2. listopada bila popunjena oko 71,5 posto, nasuprot 82,6 posto godinu prije. Nafta Brent u utorak se trgovala blizu 100 dolara po barelu, nakon rasta većeg od 60 posto od početka godine.

Skuplji energenti već se prelijevaju na potrošačke cijene. Prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija u europodručju u rujnu je porasla na 3,8 posto, dok je u kolovozu bila 3,2 posto. Energija je pritom poskupjela 18,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. 

Slabiji euro dodatno pojačava taj pritisak jer se nafta i brojne druge uvozne sirovine plaćaju se u dolarima, pa europskim kupcima postaju skuplje kada euro izgubi vrijednost, čak i ako njihova dolarska cijena ostane ista. Posljedice zato osjećaju i poduzeća kroz veće troškove nabave i kućanstva kroz slabiju kupovnu moć.

Zašto viša inflacija više ne pomaže valuti

U uobičajenim okolnostima rast inflacije mogao bi ojačati euro. Središnja banka na rast cijena odgovara višim kamatnim stopama, a viši prinosi privlače ulagače u imovinu denominiranu u toj valuti. Ovoga puta tržište sve manje vjeruje da ESB ima dovoljno prostora za takvu reakciju. Krajem rujna u tržišne cijene bilo je ugrađeno očekivanje još otprilike tri i pol standardna povećanja kamatnih stopa. Sada se očekuju približno dva i pol.

Predsjednica ESB-a Christine Lagarde dodatno je ublažila ta očekivanja. Prošlog je tjedna upozorila da rast troškova zaduživanja već usporava gospodarstvo, dok još nema znakova da se skuplja energija prelijeva na rast plaća.

Enrique Díaz-Alvarez, glavni ekonomist Eburyja, ocjenjuje da neočekivano visoka rujanska inflacija nije pomogla euru. Prema njegovu tumačenju, Lagardeine izjave pokazuju da će za povećanje kamata u listopadu biti potrebni vrlo uvjerljivi razlozi. Euro tako ostaje pod pritiskom visoke inflacije, dok potpora koju bi mu donijele više kamatne stope postaje sve neizvjesnija.

Francuski dug pritišće i euro

Euro dodatno slabi zbog zabrinutosti za francuske javne financije. Ulagači sve manje vjeruju da će Pariz uspjeti obuzdati proračunski manjak, pa za posuđivanje novca Francuskoj traže znatno višu kamatu nego Njemačkoj. Razlika između prinosa na njihove desetogodišnje državne obveznice prošlog je petka premašila 1,4 postotna boda, najviše od dužničke krize u europodručju 2011. i 2012. godine.

Premijer Sébastien Lecornu predložio je proračun za 2027. s 43 milijarde eura ušteda, ali za njega još nema parlamentarnu većinu. Dok političari traže dogovor, zaduživanje postaje sve skuplje. Guverner francuske središnje banke Emmanuel Moulin zato je u utorak upozorio da zemlji prijeti „gušenje kamatama” ako ne dovede javne financije u red.

Problem se prelijeva i na zajedničku valutu. Kako objašnjava valutni strateg ING-a Francesco Pesole, nepovjerenje prema jednoj od najvećih članica europodručja može potaknuti ulagače da smanje ulaganja u imovinu denominiranu u eurima. Oni koji ostaju traže veći prinos kako bi nadoknadili rizik. Ken Egan iz rejting agencije KBRA dodaje da proračunska neizvjesnost i sve oštrija politička retorika dodatno povećavaju oprez ulagača.

Francuske poteškoće ujedno sužavaju prostor za djelovanje Europske središnje banke. Više kamatne stope pomogle bi u suzbijanju inflacije i mogle poduprijeti euro, ali bi Francuskoj i drugim zaduženim državama dodatno povećale troškove financiranja.

ESB zato mora odvagnuti koliko može podizati kamate bez izazivanja novih potresa na tržištu državnog duga. Ana Munera iz BBVA-e ocjenjuje da bi stanka u podizanju kamata oslabila potporu euru, ali bi smirivanje tržišta obveznica moglo vratiti dio ulagača u europsku valutu.

Neizvjesnost povećavaju i politički događaji u Španjolskoj, gdje je premijer Pedro Sánchez najavio prijevremene parlamentarne izbore za 29. studenoga.

Velike oklade na daljnji pad

Koliko se raspoloženje ulagača promijenilo pokazuju podaci američke Komisije za trgovanje robnim terminskim ugovorima, CFTC-a. Na dan 29. rujna špekulativni ulagači držali su 301.439 terminskih ugovora kojima se klade na pad eura. Istodobno su imali 238.183 ugovora kojima računaju na njegov rast, pa je neto pozicija iznosila 63.256 ugovora u korist pada.

Prema podacima, broj ugovora usmjerenih na pad dosegnuo je rekord. Budući da svaki ugovor predstavlja 125.000 eura, njihova ukupna nominalna vrijednost iznosi približno 37,7 milijardi eura. To nije iznos novca koji su ulagači izravno uplatili, nego vrijednost eura na koju se ugovori odnose. Ipak, velik broj oklada na slabljenje može pripremiti teren i za nagli oporavak. Ako stignu bolje vijesti, ulagači koji su računali na pad moraju kupovati euro kako bi zatvorili svoje pozicije, a takva kupnja može ubrzati rast tečaja.

Moguć pad prema 1,10 dolara

Analitičari se razilaze u procjenama koliko euro još može oslabjeti. Pesole iz ING-a vidi prostor za pad prema 1,11, pa i 1,10 dolara ako se stanje na francuskom tržištu obveznica dodatno pogorša. Danske Bank također očekuje nastavak silaznog trenda prema 2027. godini. Euro je već dosegnuo razinu od 1,12 dolara koju je banka predviđala tek u sljedećih 12 mjeseci. Njezini analitičari smatraju da visoki troškovi energije ostavljaju ESB između potrebe da suzbije inflaciju i nastojanja da ne pogorša stanje javnih financija.

BBVA je kratkoročno manje pesimističan. Munera ocjenjuje da je pad eura bio pretjeran i da se otvara prostor za oporavak. Ipak, očekuje da će tečaj ostati znatno ispod nedavnih najviših razina jer se povjerenje ulagača u euro osjetno pogoršalo.