Banke lani naplatile 519 milijuna eura od naknada i kamata

Hrvatske su banke tijekom prošle godine naplatile svojim klijentima 519 milijuna eura temeljem terećenja računa bez posebnog naloga. Riječ je o naplati temeljem ugovora s klijentima, a odnose se na kamate i različite bankarske naknade, uključujući vođenje računa i pojedine platne usluge. Iako je broj tih transakcija smanjen u odnosu na 2024., za približno tri posto, njihov je ukupni iznos porastao za gotovo 33 milijuna eura, odnosno sedam posto. Prosječna vrijednost pojedinačnog terećenja iznosila je približno 2,79 eura, što je gotovo deset posto više nego prethodne godine.

Banke mjesečno naplaćivale više od 43 milijuna eura

Neki su to od podataka iz izvješća Hrvatske narodne banke (HNB) 'Platne transakcije i računi' u kojem stoji da su banke svakog mjeseca u prosjeku provodile 15,5 milijuna terećenja bez posebnog naloga, ukupne vrijednosti 43,3 milijuna eura. Pritom postoji znatna razlika između građana i poslovnih subjekata. Prosječna vrijednost pojedinačnog terećenja računa građana iznosila je 1,30 eura, dok je kod poslovnih subjekata bila čak 15,70 eura, odnosno približno 12 puta više.

Važno je pritom naglasiti da se ukupni iznos od 519 milijuna eura ne odnosi isključivo na bankarske naknade, nego uključuje i kamate koje banke naplaćuju terećenjem računa klijenata. Također, terećenja bez naloga ne obuhvaćaju ugovorene prijenose rata i anuiteta kredita s računa klijenata na račune banaka.

Statistika središnje banke sugerira ikako je mobitel postao glavni alat Hrvata u upravljanju financijama. Kako stoji u izvješću, hrvatski građani tijekom prošle godine putem mobilnog bankarstva zadali su čak 179,5 milijuna transakcija, ukupne vrijednosti 30,7 milijardu eura. Da je mobilno bankarstvo većinom zamijenilo internetsko pokazuje i podatak da je tim kanalom izvršeno 9,4 milijuna transakcija, ukupne vrijednosti malo više od četiri milijarde eura. Drugim riječima, građani su mobilnim bankarstvom izvršili čak 19 puta više transakcija nego internetskim.

Koliko je mobilno bankarstvo prepoznato kao praktičnije govori i podatak o broju ugovorenih usluga. Na kraju prošle godine uslugu mobilnog bankarstva imalo je ugovorenu gotovo 2,5 milijuna građana, dok je internetsko bankarstvo imalo približno dva milijuna korisnika.

Kartične prijevare znatno češće

HNB je u izvješću posebnu pozornost posvetio i prijevarnim platnim transakcijama. Podaci pokazuju da su njihove stope u Hrvatskoj i dalje relativno niske, ali postoje znatne razlike između pojedinih načina plaćanja. Udio prijevarnih kartičnih transakcija u ukupnoj vrijednosti kartičnih plaćanja tijekom prošle godine iznosio je 0,025 posto, jednako kao i godinu prije.

Kod kreditnih transfera, odnosno prijenosa novca s jednog bankovnog računa na drugi, udio prijevarnih transakcija bio je znatno niži i iznosio je 0,002 posto. Promatrano prema vrijednosti transakcija, udio kartičnih prijevara tako je bio 12,5 puta veći od udjela prijevara kod kreditnih transfera.

Radi usporedbe, na svakih milijun eura kartičnih plaćanja statistički je dolazilo 250 eura vrijednosti prijevarnih transakcija. Kod kreditnih transfera taj je iznos bio 20 eura. Nešto povoljniji trend zabilježen je kod elektroničkog novca, gdje se udio prijevarnih transakcija smanjio s 0,011 posto u 2024. na 0,007 posto u 2025., što predstavlja pad od približno 36 posto.

Kod izravnih terećenja tijekom 2025. nisu prijavljene prijevarne transakcije. Međutim, HNB upozorava da nulta stopa prijevara kod izravnih terećenja dijelom može biti povezana s metodologijom izvještavanja jer se određeni povrati novca ne moraju automatski evidentirati kao prijevara.

Usporedba s Europskim gospodarskim prostorom pokazuje da Hrvatska kod kartičnih transakcija bilježi povoljnije pokazatelje od europskog prosjeka. Prema usporedivim podacima za 2024. godinu, udio prijevarnih kartičnih transakcija u Hrvatskoj iznosio je 0,025 posto, dok je prosjek Europskoga gospodarskog prostora bio 0,033 posto.

S druge strane, kod kreditnih transfera Hrvatska je imala dvostruko veću stopu prijevara. Ona je iznosila 0,002 posto, u usporedbi s europskim prosjekom od 0,001 posto. Iako je riječ o vrlo malim udjelima u ukupnoj vrijednosti transakcija, europski podaci otkrivaju zabrinjavajući trend u načinima na koje prevaranti dolaze do novca.