Niže plaće sve su bliže prosječnoj. Što to govori o ekonomiji?

Nikad nismo živjeli bolje – često se čuje u javnom prostoru, posebno kad o životnom standardu govore vladajući. Pri tome nerijetko kao argument izvlače podatak o prosječnoj neto plaći koja je u srpnju, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), dosegla 1540 eura. Na godišnjoj razini, ta je plaća nominalno viša za sedam posto, a realno (kad se isključi utjecaj inflacije) više od tri posto. Podsjetimo, realni rast prosječne mjesečne neto plaće na godišnjoj razini traje neprekidno od ožujka 2023. godine.

Ipak, trezveniji ekonomisti uvijek ističu kako realniju sliku o tome koliko se u Hrvatskoj zarađuje pruža medijalna plaća koja je u srpnju dosegla 1346 eura. Drugim riječima, polovica zaposlenih u Hrvatskoj radi za manje od tog iznosa, a druga polovica za više. No, medijalna je plaća rasla nešto brže od prosječne; u nominalnom iznosu gotovo osam posto na godišnjoj razini. Tezu o bržem rastu nižih primanja potvrđuje i zanimljiva statistička crtica – medijalna plaća sve se više približava prosječnoj plaći. Štoviše, u srpnju je zabilježen najmanji jaz između te dvije statističke kategorije u zadnje dvije godine.

Apsolutni jaz je i povećan

Konkretno, razlika iznosi 14,4 posto, dok je prije dvije godine iznosila nešto više od 16 posto. DZS za srpanj 2024. navodi prosječnu plaću od 1315 eura i medijan od 1130 eura, dok su dvije godine poslije iznosi 1540 i 1346 eura. Međutim, u apsolutnim iznosima, slabije plaćeni radnici to približavanje vrlo vjerojatno i ne zamjećuju. U tom pogledu jaz nije smanjen, već je porastao sa 185 na 194 eura. No, relativno se smanjio jer je medijan rastao brže od prosjeka.