Žigman: Unatoč mjerama HNB-a i dalje vidljiv snažan rast kredita

Pišu: Tomislav Pili i Anamarija Mujanović 

Na rast inflacije ponajprije utječe cijena energenata, ali ne više toliko cijena sirove nafte, već naftnih derivata, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman tijekom izlaganja na 18. Liderovom Danu velikih planova. Kako je kazao, globalni gospodarski rast i dalje je relativno solidan, Kina u tom pogledu predvodi, ispred EU-a i SAD-a.

- Taj je rast obilježen geopolitičkom situacijom koja nam daje visoku dozu neizvjesnosti. S druge strane, rast trgovine znatno je snažniji od ranijih očekivanja, dijelom zbog ulaganja u razvoj umjetne inteligencije koja ima multidimenzionalni utjecaj na ekonomije. Naime, smanjuje potrebu za radnicima, na taj način smanjuje i pritisak na rast plaća, ali zbog potražnje za energijom za podatkovne centre može povećati cijene, iako o tome još nema dokaza – istaknuo je Žigman.

Međutim, neizvjesnost oko rata na Bliskom istoku i kretanja cijena energenata i dalje je izražena, uz dodatne pritiske na cijene goriva zbog rasta rafinerijskih marži. Cijena derivata je na povijesnom najvišim razinama, što je prema Žigmanovim riječima, prošlo relativno nezapaženo. Razlog je u tome što tankeri s derivatima nisu mogli proći kroz Hormuški tjesnac i doći do Europe. Svoj je obol dao i rat u Ukrajini kroz napade na ruske rafinerije. Iz tog razloga, utjecaj na inflaciju sve se više gleda kroz cijene derivata, a ne samo kroz cijenu sirove nafte, naglasio je guverner središnje banke.

Kao posljedica rasta cijena energije, inflacija u europodručju ubrzala se u kolovozu na najvišu razinu od rujna 2023. U takvim okolnositma, projekcije gospodarskog rasta i inflacije u europodručju revidirani su u osnovnom scenariju blago na više u odnosu na lipanj. U ovoj godini očekuje se 0,9 posto rasta umjesto 0,8 posto, dok se u idućoj godini očekuje rast od 1,4 posto, umjesto 1,2 posto. Što se tiče inflacije, u ovoj godini i dalje se očekuje inflacija od tri posto, koja će iduće godine usporiti na 2,5 posto. No, ranije prognoze govorile su o usporavanju inflacije na 2,3 posto.

Alternativni nepovoljni scenariji ovisit će o kretanjima u geopolitičkom smislu i dinamici cijena. Stoga je moguće da rast iduće godine bude i viši, ali isto tako mogući su i rizici da rast bude niži, a inflacija  viša u odnosu na osnovnu projekciju u europodručju.

Prognoze za inflaciju u Hrvatskoj pokazuju vrlo sličnu situacija. U kolovozu je stopa rasta cijena bila na sličnim razinama kao prije rata na Bliskom Istoku. Žigman je istaknuo da je došlo do potpunog zaustavljanja inflacije hrane.

- Za sada nema prelijevanja energetske inflacije na ostale segmente, poput proizvodnje hrane. Inflacijski diferencijal u odnosu na europodručje znatno se smanjio, uz nastavak niže inflacije mjerene HIPC-om nego IPC-om – kazao je Žigman.

Po njegovu mišljenju, cijene će u današnjoj situaciji jako ovisiti o potražnji, no očekujemo da neće pretjerano zbog stabilizacije rasta plaća i konvergencije prema EU.

Ostvarenja inflacije bila su manja od očekivanja, te su projekcije za 2026. i 2027. revidirane na niže. Tako se ove godine očekuje porast cijena energenata od 12,3 posto, što je 0,6 postotnih bodova manje od ranijih očekivanja. No, iduće godine očekuje se porast cijena energenata od 2,5 posto, što je 1,5 postotnih bodova više od ranijih prognoza. Ukupno bi inflacija ove godine trebala iznositi, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), 4,1 posto, što je 0,8 postotnih bodova niže od ranijih očekivanja.

Tijekom projekcijskog razdoblja očekuje se umjeren, ali relativno stabilan gospodarski rast, uz manje izmjene u odnosu na očekivanja iz lipnja. Za ovu i iduću godinu očekuje se gospodarski rast od 2,4 posto, a koji bi u 2028. mogao dodatno usporiti na 2,2 posto. U usporedbi s lipanjskim prognozama, revidiran je naviše samo rast u idućoj godini, za 0,1 posto.

- Rast je i dalje dva puta brži nego u eurozoni, poglavito zbog osobne potrošnje i investicija, korištenja EU fondova koji će kroz druge kanale dolaziti – smatra Žigman

Guverner se osvrnuo i na aktualnu monetarnu politiku u eurozoni. Kako je kazao, kamatna stopa nedavno je povećana za 0,25 posto, na 2,5 posto. Ubrzo je svoje kamatne stope povećao i američki Fed, što pokazuje da je odluka ECB-a bila ispravna, smatra guverner.

Tržišta očekuju višestruko podizanje ključnih kamata ESB-a u nadolazećim kvartalima, najviše od početka izbijanja rata u Iranu. Prijenos pooštravanja monetarne politike na kamatne stope banaka zasad je ograničen, a uglavnom se vidi u gospodarstvu koje ima promjenjive kamatne stope.

Guverner je istaknuo da je i dalje vidljiv snažan rast kredita, uz smanjenje godišnje stope rasta u ovoj godini. U uvjetima nastavka rasta cikličkih rizika, HNB je dodatno zatezao mjere makrobonitetne politike radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava. Postupnim povećanjima stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ojačana je otpornost banaka na moguće gubitke u slučaju materijalizacije sistemskih rizika, naglasio je Žigman.

Smanjenje dopuštenih odstupanja od ograničenja kriterija kreditiranja potrošača dodatno smanjuje rizike povezane s novim zaduživanjem kućanstava.

- Očekuje se da će smanjenje iznimki dodatno smanjiti rizičnost novih kredita i blago usporiti rast kredita, ponajprije u najrizičnijem segmentu, pri čemu bi eventualni rast kamatnih stopa mogao pojačati te učinke – poručio je guverner.

Prostora za fiskalne intervencije nema

O projekcijama za sljedeću godinu na Liderovoj je konferenciji govorio Unicreditov ekonomist Mauro Giorgio Marrano koji je ponovio da je dosta nesigurnosti, ali da je i dalje u glavnom fokusu energetska kriza. Iako se za sljedeću godinu očekuje pad cijena energenata, mnogo će ovisiti o geopolitičkoj situaciji na Bliskom istoku.

– Ako ne vidimo smanjenje napetosti na Bliskom istoku, mogli bismo ući u razdoblje trajno visokih cijena energije – rekao je Marrano. Posebno je naglasio ranjivost Europe, koja je veliki uvoznik energenata i zbog toga snažno ovisi o događajima na Bliskom istoku.

Govoreći o globalnom gospodarstvu, Marrano je istaknuo da su u SAD-u glavni pokretač rasta tehnološke kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju. Nadalje, kako je rekao, gospodarstvo eurozone pokazalo se otpornijim nego što se ranije očekivalo, a što se predikcijama za budućnost tiče rekao je da će glavni pokretač rasta u 2027. biti investicije.

Optimističan je Marrano i za CEE regiju za u kojoj se vide znakovi oporavka proizvodnje pa će i to biti jedna od važnijih tema u 2027. godini.  Važnim smatra i znakove stabilizacije njemačkog gospodarstva, nakon nekoliko godina slabijih rezultata. Poboljšanje u Njemačkoj, naglasio je, važno je ne samo za tu zemlju nego i za europsko gospodarstvo u cjelini. Istodobno će kretanje kamatnih stopa uvelike ovisiti o razvoju situacije na energetskim tržištima.

- Očekujemo još jedno povećanje kamata u prosincu, a za sljedeću godinu projiciramo da će ih Europska središnja banka zadržati na jednakim razinama – rekao je Marrano dodajući da eurozona, a time i Hrvatska, trenutačno imaju među najnižim razinama kamatnih stopa.

Kada je riječ o poticanju gospodarskog rasta, Marrano smatra da prostora za fiskalne intervencije više nema pa će rast morati doći iz privatnog sektora.