Hanfa predlaže 'lijek' za gorući problem domaće burze - likvidnost

Domaći financijski regulator, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), predlaže novi način poticanja trgovanja na Zagrebačkoj burzi koji bi trebao ublažiti dugogodišnji gorući problem ovdašnje burze – nisku likvidnost. Nova pravila mogla bi se početi primjenjivati tijekom iduće godine.

Kako stoji u objavi na njezinim internetskim stranicama, Hanfa je pripremila prijedlog uvođenja takozvane 'prihvaćene tržišne prakse' (MAR AMP), koja bi kompanijama omogućila da angažiraju ovlaštene financijske posrednike za poticanje trgovanja njihovim dionicama. Iako na prvi pogled zvuči kao složena financijska mjera, njezina je osnovna ideja jednostavna: omogućiti ulagačima da lakše pronađu nekoga od koga mogu kupiti dionice ili kome ih mogu prodati.

Sve se više trguje, ali ne svim dionicama

Zagrebačka burza posljednjih godina bilježi rast aktivnosti i povećan interes ulagača. Prema podacima koje je Hanfa predstavila u dokumentu, tijekom prošle godine ostvaren je rekordni redovni promet od 606 milijuna eura, što je gotovo 71 posto više nego prethodne godine. Od tih 606 milijuna eura, čak 86 posto čini promet dionicama. O rastućoj aktivnosti ulagača govori i podatak da je broj transakcija dionicama prošle godine rastao za 52,6 posto, a njihov volumen za 32 posto.

Snažan rast prometa od 84,6 posto zabilježili su i investicijski fondovi čijim se udjelima trguje na burzi (ETF-ovi), koji su čak i nadmašili redovni promet obveznicama. Međutim, iza tih rekordnih brojki krije se i problem. Najveći dio trgovanja odvija se dionicama relativno malog broja kompanija. Tako je lani pet dionica kojima se najviše trgovalo činilo oko 57 posto ukupnog prometa, dok su prve tri činile oko 44 posto redovnog prometa dionicama.

Istodobno se mnogim drugim dionicama trguje znatno rjeđe, što može predstavljati problem za građane koji su u njih uložili novac kad odluče unovčiti svoje ulaganje. Naime, kupnja slabije likvidne dionice ne znači da će je ulagač moći jednako jednostavno prodati kada to poželi. Ako za određenu dionicu nema dovoljno zainteresiranih kupaca, ulagač može biti prisiljen dulje čekati na prodaju ili prihvatiti bitno nižu cijenu od očekivane.

Kako bi funkcionirala nova pravila?

Hanfa predlaže mogućnost da kompanije čije su dionice uvrštene na burzu angažiraju posebne financijske posrednike, primjerice brokerske kuće ili banke, koji bi pomagali u održavanju redovitog trgovanja njihovim dionicama. Takvi posrednici, koji se nazivaju pružateljima likvidnosti, redovito bi na burzi nudili određene količine dionica na kupnju i prodaju.

Na Zagrebačkoj burzi trenutačno postoje tri održavatelja tržišta (Interkapital vrijednosni papiri, Zagrebačka banka i Raiffeisenbank Austria) za 20 izdanja. Od toga je pet ETF-ova, tri izdanja državnih obveznica, odnosno trezorskih zapisa, te dvanaest dionica. - Broj društava koja obavljaju ovu aktivnost na ZSE-u, kao i broj pokrivenih dionica, još uvijek nije dovoljan kako bi materijalno utjecao na likvidnost na ZSE - stoji u Hanfinom dokumentu.

Model funkcionira tako da je održavatelj tržišta veći dio vremena trgovanja raspoloživ kako na strani kupnje, tako i na strani prodaje. Primjerice, ako ulagač želi prodati dionice neke kompanije, a na tržištu trenutačno nema dovoljno zainteresiranih kupaca, pružatelj likvidnosti olakšava sklapanje transakcije svojim nalogom za kupnju. Jednako tako, svojim ponudama za prodaju olakšava kupnju dionica drugim ulagačima.

Najbitnija razlika MAR AMP-a u odnosu na 'klasičnog' održavatelja tržišta je u tome što ovakvu aktivnost inicira kompanija čije su dionice uvrštene na burzi. - Pojednostavljeno, izdavatelj procijeni da bi za svoje dionice htio povećati likvidnost na tržištu (ovo je legitiman interes izdavatelja) i angažira člana burze koji će za njegov račun provoditi takve aktivnosti te članu izravno ili neizravno omogućuje financiranje takvog programa – pojašnjava se u dokumentu.

Širenjem ovakvog modela cilj nije umjetno povećavati cijenu dionica, nego omogućiti redovitije trgovanje i smanjiti velike razlike između cijena po kojima su ulagači spremni kupovati i prodavati dionice. Ipak, važno je naglasiti da veća mogućnost trgovanja ne znači da će to donijeti i automatski rast cijena dionica. Također, novi model ne bi jamčio da će ulagač u svakom trenutku moći prodati dionice po željenoj cijeni.

Slična praksa već postoji u Europi

Predloženi model nije novost na europskom tržištu kapitala. Slična rješenja već se primjenjuju u pojedinim europskim državama, među kojima su Francuska, Španjolska, Portugal i Italija. Hanfa u svom dokumentu navodi istraživanja prema kojima angažiranje pružatelja likvidnosti može pozitivno utjecati na mogućnost trgovanja dionicama, osobito kada je riječ o manjim kompanijama čijim se dionicama rijetko trguje.

Na Zagrebačkoj burzi kažu kako iskustva europskih tržišta pokazuju da mehanizmi održavanja likvidnosti mogu imati pozitivne učinke, ali i da to ovisi o strukturi tržišta, karakteristikama pojedinih financijskih instrumenata i uvjetima provedbe. - Međutim, oni ne mogu ukloniti sve strukturne prepreke, poput niskog udjela slobodnih dionica (free floata). Važno je model prilagoditi potrebama domaćeg tržišta te da njegova primjena bude praćena jasnim kriterijima i mjerljivim pokazateljima uspješnosti - kažu sa ZSE. Po njihovu sudu, cilj je stvoriti kvalitetnije uvjete za trgovanje koji će dugoročno povećati povjerenje ulagatelja i atraktivnost tržišta. MAR AMP može biti jedan važan dio tog procesa kao dio šireg pristupa razvoju tržišta.

Budući da bi kompanije same financirale posrednike koji trguju njihovim dionicama, Hanfa predviđa niz pravila kojima bi se trebale spriječiti moguće manipulacije tržištem. Primjerice, kompanija ne bi smjela određivati kada i po kojoj cijeni posrednik treba kupovati ili prodavati njezine dionice. Financijski posrednici morali bi djelovati samostalno, uz jasno određena ograničenja količine dionica kojima smiju trgovati i cijena po kojima mogu postavljati svoje ponude. Posebna pozornost posvetila bi se transparentnosti.

Kompanije bi morale javno objaviti s kim su sklopile ugovor, koliko su novca i dionica izdvojile za njegovu provedbu te redovito izvještavati o izvršenim transakcijama. Predviđeno je da se podaci o trgovanju i korištenim sredstvima objavljuju svaka tri mjeseca. Time bi ulagači mogli dobiti jasniji uvid u aktivnosti pružatelja likvidnosti i njihov utjecaj na tržište.

Hanfa je pozvala zainteresirane sudionike tržišta da dostave svoje komentare i prijedloge do 20. listopada.