S takvom radnointenzivnom proizvodnjom smanjili bismo prilično veliku nezaposlenost i ujedno osigurali vlastite potrebe za hranom umjesto da se oslanjamo na uvoz. Budući da to zahtijeva znatna ulaganja, trebali bismo iskoristiti i EU financiranje
Poljoprivrednici su se u koronakrizi pokazali žilaviji nego što smo možda i mislili. Inovativnost i spremnost na korištenje novih tehnologija omogućile su im preživljavanje i možda potaknule mlađe ljude da zasuču rukave i sreću potraže u toj djelatnosti. Predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP) Agro Jan Marinac govori o trenutačnoj situaciji u hrvatskoj poljoprivredi, o mladima i inovacijama na kojima radi obiteljska tvrtka Intertim čiji je direktor, a osnivač je njegov otac Draško Marinac. Ta je tvrtka upravo ove godine, prije koronakrize, lansirala dva nova inovativna tekuća gnojiva i nekoliko novih dodataka za prskanje koji su nužni u profesionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Čujete li se s vašim kolegama i kolegicama u udruzi, kako podnose ovu krizu?
– Naravno, svima je ova situacija znatno otežala poslovanje, posebice onima koji svoje proizvode prodaju na tržnicama ili putem kanala HoReCa. Ali upravo je poljoprivreda esencijalna grana u kriznim situacijama, stoga se nadamo da će ova situacija na neki način pomoći da proširimo ponudu domaćih proizvoda. Također, dosta njih usmjerilo se na online prodaju i dostavu, što pozdravljam s obzirom na to da bismo i inače trebali više raditi na online sustavima ponude i potražnje lokalnih proizvoda. Ako je išta dobro u ovoj situaciji, to je da se pokazalo da bismo se trebali više usmjeriti na proizvodnju i kupnju domaćih proizvoda.
Koliko je udruga pomogla u povezivanju mladih? Ima li ona elemenata da postane zadruga i potakne zadruživanje ili bilo kakav oblik povezivanja?
– HUMP Agro je neprofitna organizacija nastala u vrijeme ulaska Hrvatske u EU i mogu reći da sam zajedno sa svojim suradnicima vrlo ponosan na to da smo uspjeli izboriti mnogo toga za mlade poljoprivrednike u Hrvatskoj, što i dalje radimo. Osim toga, pomažemo i u osnivanju i radu prijateljskih udruga mladih poljoprivrednika u Europskoj uniji, ali i u drugim zemljama. Udruživanje je svakako potrebno i dobro, međutim, da bi ono funkcioniralo kao neki oblici u drugim zemljama Europske unije, mislim da je potrebna mnogo veća i ozbiljnija razina upravljanja od same udruge.
Kako potaknuti zadruživanje?
– Ne bih rekao da u Hrvatskoj prevladava nespremnost na zadružno djelovanje. No da bi zadrugarstvo funkcioniralo, osim dobrih odnosa i volje potrebno je zaposliti ozbiljno vodstvo koje će operativno voditi i brinuti se o primjerice nabavi, prodaji, marketingu i sličnome, kao što je to uobičajeno u tvrtkama, kako bi zadrugari mogli svoju potpunu pozornost posvetiti poljoprivrednoj proizvodnji.
Koliko je danas mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj?
– Na svu sreću, Hrvatska se može pohvaliti da ima iznadprosječan broj mladih poljoprivrednika, 22 tisuće, što je gotovo 13 posto od ukupnog broja poljoprivrednika, međutim, biti mladi poljoprivrednik u Hrvatskoj nije isto kao biti mladi poljoprivrednik u primjerice Njemačkoj ili Austriji. Samo neke od prepreka su velika birokracija, teško se dolazi do zemlje, a uz to mladom poljoprivredniku se mnogo teže odobravaju financijska sredstva za pokretanje poslovanja. Sretni smo da smo pomogli pri donošenju raznih programa za mlade poljoprivrednike te se nadam da ćemo u novom programskom razdoblju i dalje i još više poticati inicijative mladih poljoprivrednika, posebice u segmentu uvođenja novih tehnologija. S obzirom na to da mladi poljoprivrednici većinom obrađuju manje površine, logično je da su se okrenuli radnointenzivnim kulturama i njihovoj preradi kako bi postigli maksimalnu učinkovitost.
Treba li mijenjati Zakon o poljoprivrednom zemljištu?
– Poljoprivredno zemljište uvijek je vruća tema, ali što se tiče mladih poljoprivrednika smatramo da bi prednost pri dobivanju državnog zemljišta trebali imati korisnici koji se uredno i profesionalno bave poljoprivredom. Takve bi trebalo i dodatno nagraditi, a s druge strane, sve koji zemlju ne održavaju sankcionirati, bilo da je riječ o državnoj bilo privatnoj zemlji. Prednost bi također trebalo davati proizvodnji povrća, jer se u njoj zapošljava mnogo više ljudi na manje hektara s obzirom na radnointenzivne kulture. Kako bismo uspješno revitalizirali hrvatska sela, poljoprivredna gospodarstva mladih poljoprivrednika svakako bi trebala imati prednost prilikom zakupa državnog zemljišta. Sveobuhvatne promjene trebale bi obuhvatiti Zakon o komasaciji i nasljeđivanju.
Prepoznaju li banke projekte mladih poljoprivrednika?
– U Hrvatskoj općenito vlada problem visokih bankarskih kamata, a ni u poljoprivrednom segmentu nije ništa bolje, osim što postoje inicijative lokalnih i županijskih jedinica samouprave za određene subvencije. Međutim, i dalje su sve to procedure koje nisu ni jednostavne ni brze. Poljoprivreda je veoma dinamična djelatnost i iznimno je važno shvatiti da ako poljoprivrednik traži sredstva za proizvodnju, da mu ona praktički trebaju odmah. Mladi poljoprivrednici često imaju problema pri odobravanju financiranja upravo zato jer nemaju kolateral, koji je često previsok i ljudi se boje riskirati kako ne bi i ono malo što imaju izgubili.
Koliko se inače ulaže u tehnologiju u hrvatskoj poljoprivredi?
– Veliki sustavi znatno ulažu u tehnologiju proizvodnje, što uključuje tehnologiju obrade, uzgoja, zaštite i prihrane nasada, pa sve do završnih tehnologija branja, obrade i skladištenja. Ti sustavi gotovo nimalo ne zaostaju za onima u drugim europskim zemljama, međutim, važno je i koliko se ulaže u ona mala, obiteljska gospodarstva. Tehnologija je svuda oko nas i danas gotovo da nema segmenta života koji tehnologija na ovaj ili onaj način ne pokušava poboljšati, pa je ista stvar i u poljoprivredi. Smatram da je iznimno važno da pokušamo što prije implementirati tehnologije za koje mislimo da su dobre za našu vrstu poljoprivredne proizvodnje, a tu prije svega mislim na nove oblike uzgoja, zaštite i prihrane nasada, a zatim i digitalne tehnologije poput nadzora dronovima ili putem satelita, koji nam brzo mogu dati uvid u stanje nasada.
I vaša je tvrtka poradila na inovacijama.
– Intertim se bavi proizvodnjom i distribucijom inovativnih proizvoda za poljoprivredu, posebice inovativnih gnojiva i dodataka za prskanje. Upravo smo ove godine lansirali dva nova inovativna tekuća gnojiva, iznimne proizvode s nizom benefita, a plasirali smo na tržište i nekoliko novih dodataka za prskanje koji su nužni u profesionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Osim toga, upravo smo ove godine dogovorili uspostavljanje testnih polja u profesionalnim kontroliranim uvjetima u Turskoj, a u planu je bilo postavljanje još nekoliko testnih polja u drugim zemljama, međutim, pandemija nam je pomrsila planove. Prošle godine uložili smo u izradu mobilne aplikacije Agrodox, koju i dalje razvijamo i širimo na strana tržišta.
Kakav je interes za Agrodox?
– Ove smo godine krenuli na inozemne sajmove te smo aplikaciju i našu tvrtku predstavili u Turskoj na sajmu 'AgroExpo' i u Dubaiju na sajmu 'AgraME', na kojima je bio veliki interes za našu aplikaciju i tvrtku. Nedavno su nam odobrena sredstva za internacionalizaciju poslovanja MSP-ova i veoma smo sretni što ćemo imati mogućnost predstaviti našu aplikaciju i tvrtku diljem svijeta. Od početka godine, otkako je aplikacija Agrodox dostupna na Appleovoj i Googleovoj mobilnoj platformi, preuzeta je više od tisuću puta, a dosad smo dobili samo riječi pohvale te prijedloge za poboljšanje, od kojih ćemo sigurno neke prihvatiti i implementirati. Danas su digitalni i internetski mediji sve više naša svakodnevica te je iznimno važno da se i u poljoprivredi prate trendovi. U Hrvatskoj veliki sustavi uglavnom imaju implementirane najnovije digitalne tehnologije, ali mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva najčešće nemaju mogućnosti za veća financijska ulaganja. Upravo zato željeli smo im ponuditi jednostavan i besplatan alat kako bi na neki način mogli započeti digitalizaciju svoga gospodarstva.
Što Agrodox može?
– Aplikacija Agrodox nastala je kao inicijativa u uvođenju inovacija i digitalizacije u poljoprivredu. Pomoću nje poljoprivrednici mogu bilježiti sve aktivnosti na svojim poljima te usput voditi financijsku analizu proizvodnje, imaju mogućnost praćenja detaljne vremenske prognoze, raznih alata koji olakšavaju agrokalkulacije te vijesti iz agrobiznisa, kratkih i jednostavnih informacija o uzgoju raznih kultura koje su iznimno važne poljoprivrednicima početnicima. Uz to, moguće je saznati sve informacije o našim inovativnim proizvodima te ih jednostavno naručiti.
Kakve rezultate očekujete ove godine?
– U zadnje tri godine imali smo dvoznamenkasti rast prihoda, a izvoz nam je samo prošle godine narastao više od 50 posto. Ove godine očekujemo znatan pad prihoda s obzirom na to da je pandemija uzrokovana koronavirusom utjecala na našu proizvodnju i prodaju, jer upravo u ovom dijelu godine ostvarujemo najveći dio prometa. Prodaja poljoprivrednih proizvoda temelji se na obilasku kupaca te predstavljanju proizvoda, a upravo to nismo mogli adekvatno održavati, a uz to postojali su i određeni problemi pri transportu, posebice izvozu u druge zemlje. S obzirom na cjelokupnu situaciju, omogućili smo i besplatnu dostavu naših proizvoda na kućni prag, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Nadamo se da će jesenska sjetva barem malo nadoknaditi gubitke s početka godine.
Koji su budući planovi vaše tvrtke, u što mislite ulagati i koja će biti vrijednost ulaganja?
– S obzirom na to da se vodimo načelom inovativne poljoprivrede, glavni i osnovni cilj nam je proizvodnja inovativnih proizvoda za poljoprivredu. Proizvođači smo brojnih inovativnih gnojiva, a među najprodavanijima su mikrogranule i tekući dušik, koji su odlično prihvaćeni na tržištu. Konstantno ulažemo u daljnju proizvodnju te osmišljavamo nove proizvode kojima će poljoprivrednici ostvarivati veći benefit. Dogovaramo suradnju s nekoliko tvrtki vezanu uz inovativne digitalne tehnologije za poljoprivredu, posebice digitalne sustave poput IoT-a (Internet of Things, nap. a.) i nadzora nad usjevima s pomoću dronova i satelitskih sustava.
U pripremi je poljoprivredna strategija, koja izaziva mnogo prijepora. U kojem bi smjeru ona trebala ići?
– Smatram da bi se u Hrvatskoj trebalo preusmjeriti više na uzgoj radnointenzivnih kultura, posebice povrća. Upravo bismo s takvom poljoprivrednom proizvodnjom znatno smanjili prilično veliku nezaposlenost i ujedno bismo osigurali vlastite potrebe za hranom umjesto da se oslanjamo na uvoz, što se, nažalost, u ovakvim kriznim situacijama pokazalo kao problem. No takva vrsta poljoprivredne strategije zahtijeva znatna ulaganja te upravo tu vidim veliku ulogu Europske unije čije bismo potencijale trebali iskoristiti te usmjeriti financiranje u takvu vrstu poljoprivredne proizvodnje.