Porezna: Naplaćeno je 1,17 milijardi eura poreznih dugova

Porezna uprava u prvih je devet mjeseci 2026. kroz samostalne upravne postupke izravno naplatila 1,17 milijardi eura, dok je tim postupcima bio obuhvaćen dug od 1,82 milijarde eura, ističu u odgovoru za Lider. U istom je razdoblju Porezna poduzela 514.884 mjere naplate, ali upozoravaju da poduzimanje mjera ne jamči i konačno namirenje duga.

Uz upravne postupke, putem nadležnog državnog odvjetništva sudovima je podneseno 1.114 prijedloga za osiguranje ili ovrhu na nekretninama, za ukupan dug od 19,97 milijuna eura. Riječ je o prijedlozima koji obuhvaćaju i osiguranje tražbina, a ne o podatku o provedenim prodajama nekretnina ili naplaćenom iznosu, dodaju. Te podatke Porezna iznosi kao potvrdu da kontinuirano provodi prisilnu naplatu, dok istodobno objašnjava da njezin uspjeh ovisi i o tome postoji li imovina iz koje se dug može naplatiti te o ishodu postupaka pred drugim nadležnim tijelima i sudovima.

- Upravo je raspoloživost imovine za namirenje duga jedan od ključnih čimbenika koji utječu na konačan ishod naplate – navode iz Porezne uprave.

Od opomene do ovrhe

Postupak, prema njihovu objašnjenju, u pravilu počinje opomenom nakon što dospjela porezna obveza nije podmirena. Potom se pokreću odgovarajuće mjere prisilne naplate iz cjelokupne imovine dužnika. Porezna pritom može provoditi ovrhu na novčanim sredstvima, potraživanjima, pokretninama i nekretninama te poduzimati mjere osiguranja naplate. Dodatno, u odgovorima kažu kako postupaju prema svim obveznicima koji nisu podmirili dospjele obveze, neovisno o njihovu statusu ili iznosu dugovanja. Zakonom, ističu, nisu propisani različiti rokovi ni posebni režimi postupanja isključivo zbog visine duga.

- Drugim riječima, isti zakonski okvir primjenjuje se i na dug od nekoliko eura i na višemilijunska dugovanja - poručuju.

Prema podacima Porezne uprave, prosječna godišnja naplata svih dospjelih i utvrđenih poreznih obveza iznosi oko 98 posto. Taj se pokazatelj odnosi na ukupne porezne obveze, a ne na udio naplaćenih dugova s objavljenog popisa poreznih dužnika. Uz redovne aktivnosti naplate, Porezna navodi i da od 2024. djeluje specijalizirana Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza. Dostavljene brojke tako pokazuju ukupne aktivnosti naplate, ali ne otkrivaju koliko je naplaćeno upravo od najvećih dužnika s popisa niti koliki je dio njihovih dugova moguće naplatiti.

Ministarstvo velike dugove povezalo s naknadnim obračunima

Odgovori Lideru donose konkretne podatke o naplati nakon što je Ministarstvo financija, u ime Porezne i Carinske uprave, objasnilo kako nastaje dio najvećih dugovanja. Priopćenje je uslijedilo nakon što je Udruga Glas poduzetnika zatražila odgovore o nastanku višemilijunskih dugova, učinkovitosti njihove naplate i razmjernosti postupanja prema različitim poreznim obveznicima.

Ministarstvo je u priopćenju poručilo da visoki iznosi u velikom broju slučajeva nisu posljedica dugotrajnog gomilanja neplaćenih obveza, već naknadnih obračuna nakon poreznih i carinskih nadzora.

Posebno su izdvojili najveće dugove po osnovi posebnih poreza i trošarina, navodeći da nisu nastali u redovitom poslovanju ni redovitom prometu trošarinskih proizvoda u Hrvatskoj. Povezuje ih sa složenim međunarodnim prijevarama u kojima sudionici fiktivnim pravnim poslovima i bez propisanih odobrenja prikrivaju stvarne isporuke robe na području EU-a.

Porezna u odgovoru Lideru dodatno objašnjava da takvi modeli često uključuju više povezanih društava iz različitih država članica. Nakon što nadležna tijela utvrde stvarni tijek robe i odgovornost sudionika, obračunavaju se neplaćene trošarine, pripadajući porezi, kamate i druge zakonom propisane obveze.

Zbog velikih količina energenata i drugih trošarinskih proizvoda obuhvaćenih prijevarama, takav obračun može jednokratno dosegnuti višemilijunske iznose. Sudionici pritom, prema objašnjenju ministarstva, mogu biti trošarinski dužnici bez obzira na stvarno odredište robe.

Ministarstvo zato pojavu dijela visokih dugova na popisu predstavlja kao rezultat provedenih nadzora i razotkrivanja prijevara, uz utvrđivanje odgovornosti i poduzimanje mjera zaštite naplate.

Fiskalizacija 2.0 kao odgovor na prijevare

U istom se priopćenju ministarstvo osvrnulo i na predstavnike poslovne zajednice koji su osporavali potrebu ili opseg Fiskalizacije 2.0, dok se istodobno u javnosti postavlja pitanje kako nastaju veliki porezni dugovi. Prema njima, taj sustav omogućuje pravodobniji pristup podacima, analizu transakcija gotovo u stvarnom vremenu i ranije prepoznavanje sumnjivih poslovnih lanaca. Ranijim otkrivanjem nepravilnosti, poručilo je ministarstvo, smanjuje se mogućnost da one traju godinama i rezultiraju višemilijunskim dugovima.