Na dodjeli HRIO-a nagrađeno 12 kompanija, Lidl najbolji među velikima

Održivost postaje sve važniji dio poslovanja hrvatskih kompanija, ali mnoge je još nisu uspjele integrirati u svoje poslovne strategije. To pokazuje i ovogodišnja dodjela Hrvatskog indeksa održivosti (HRIO), na kojoj su glavne nagrade osvojili Lidl Hrvatska, HiPP Croatia, Spring+shift i Zagrebački holding, uz rekordan broj prijava kompanija.

Nagrade su dodijeljene u sklopu 18. konferencije o održivom razvoju Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), koja se danas i sutra održava pod temom 'Kako odgovorno poslovanje stvara konkurentsku prednost i što najodrživije kompanije rade drukčije'. Dvodnevni program obuhvaća aktualne teme poput izvještavanja o održivosti, kružnog gospodarstva, klimatske otpornosti, utjecaja umjetne inteligencije na održivost, kibernetičke sigurnosti, borbe protiv korupcije i rizika u lancima vrijednosti.

Ovogodišnja, 19. dodjela HRIO nagrada donijela je i rast prosječnog broja bodova koje kompanije ostvaruju u procesu ocjenjivanja. Direktorica HR PSOR-a Mirjana Matešić smatra da je to pokazatelj kako sve više poduzeća prepoznaje važnost održivosti i ulaže u njezinu primjenu.

- Prosječan broj bodova raste, konkurencija za nagrade sve je oštrija i sve je veći broj kompanija koje se bore za priznanje. To pokazuje da im je tema održivosti važna i da u nju ulažu, a nagrada je i vidljiva potvrda takvog pristupa - rekla je Matešić za Lider.

Održivost nije filantropija, nego način poslovanja

Unatoč napretku, hrvatske kompanije još nisu u dovoljnoj mjeri prepoznale što održivost znači za njihovo poslovanje. Matešić upozorava da se ona često pogrešno poistovjećuje s filantropijom, donacijama i ulaganjem u lokalnu zajednicu, iako bi trebala biti sastavni dio poslovne strategije i svakodnevnih procesa.

- Ako se odmaknemo od nagrađenih kompanija i pogledamo prosječno hrvatsko gospodarstvo, najveći je problem nerazumijevanje činjenice da održivost nije filantropija, odnosno ulaganje u zajednicu, nego prilagodba poslovnih strategija manjoj potrošnji resursa i energije te veća odgovornost prema zaposlenicima i drugim sudionicima u lancu vrijednosti. Riječ je o načinu na koji se posluje, a ne o tome kako se dio već ostvarenog profita dijeli potrebitima. Kada kompanije to razumiju, prepoznaju i poslovne koristi takvog pristupa, dok ga one koje to ne razumiju često doživljavaju kao trošak - objašnjava Matešić.

Problem, dodaje, nije nužno nedostatak volje, nego nedovoljno znanje o tome kako načela održivosti primijeniti u temeljnim poslovnim procesima. Relativno je malen broj kompanija koje su je uspjele integrirati u strategiju, dok se mnoge još zadržavaju na donacijama, projektima za zajednicu i pogodnostima za zaposlenike.

- Još je relativno malen broj kompanija koje doista razumiju kako integrirati održivost u strategiju. Problem nije u nehtijenju, nego u nedovoljnom obrazovanju. Najlakše je posegnuti za donacijama, projektima u zajednici ili pogodnostima za zaposlenike. Sve je to dio održivosti, ali nije njezin središnji dio. Važno je poslovne procese, odnosno osnovnu djelatnost kompanije, integrirati u načela održivosti - ističe direktorica HR PSOR-a.

Uspješnost u primjeni održivih praksi pritom ne ovisi nužno o veličini poduzeća, nego o ljudima koji vode organizacije i njihovoj sposobnosti da održivost uključe u poslovne odluke.

- Ne radi se uopće o veličini poduzeća, nego o kapacitetima liderstva i ljudima koji vode organizacije. I velika i mala poduzeća mogu biti izvrsna, ali i neuspješna, ovisno o tome kako ih vode - kaže Matešić.

Na konferenciji se raspravljalo i o utjecaju umjetne inteligencije na održivost. Matešić u njezinoj sve široj primjeni vidi svojevrsni paradoks.

- Umjetnu inteligenciju vidim prvenstveno kao prijetnju u kontekstu klimatskih promjena jer je višestruko veći potrošač energije od prethodnih tehnologija. S druge strane, stručnjaci za umjetnu inteligenciju rekli su mi da je ona jedini način na koji možemo riješiti probleme klimatskih promjena. Moramo biti otvoreni za njezino korištenje, ali i oprezni i mudri. Može biti korisna i pomoći održivosti, no treba je koristiti umjereno, imajući na umu njezin veliki ekološki otisak - rekla je Matešić.

Lidl, HiPP i Zagrebački holding među glavnim dobitnicima

Glavnu nagradu u kategoriji velikih poduzeća osvojio je Lidl Hrvatska, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca na domaćem tržištu. Priznanje dolazi u godini u kojoj kompanija obilježava dva desetljeća poslovanja u Hrvatskoj.

- Tijekom 20 godina poslovanja u Hrvatskoj kontinuirano razvijamo svoj pristup odgovornom poslovanju, svjesni da dugoročne promjene zahtijevaju jasne ciljeve, suradnju i ustrajnost. U Lidlu Hrvatska održivost ostvarujemo konkretnim aktivnostima, od brige za zaposlenike i suradnje s dobavljačima, smanjenja ambalaže i povećanja udjela recikliranih materijala, sprječavanja bacanja hrane te podrške društveno korisnim projektima i inicijativama. Nagrada HRIO potvrđuje važnost takvog sustavnog pristupa i odgovornosti u svakodnevnom poslovanju - istaknula je Ljiljana Kovačević, članica Uprave za financije i ljudske resurse Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija.

U kategoriji srednjih poduzeća nagrađen je HiPP Croatia, kompanija iz prehrambene industrije koja je dio međunarodne HiPP grupe.

- Održivost za nas nema završnu točku. To je naš poslovni stil. Želimo nastaviti smanjivati naš utjecaj na okoliš, još učinkovitije koristiti energiju i resurse, unapređivati ambalažu i doprinositi zaštiti bioraznolikosti. Ali jednako tako želimo još više ulagati u naše zaposlenike i lokalnu zajednicu. Naš cilj je da svake godine napravimo korak više nego prethodne - izjavio je Darko Baljak, direktor HiPP Croatia.

Među malim poduzećima glavna nagrada pripala je Spring+shiftu, konzultantskoj kompaniji koja se bavi održivim poslovanjem i savjetovanjem drugih organizacija.

- Lijepo je dobiti priznanje za održivost, ali HRIO je za nas i više od toga. Upitnik ispunjavamo od prve godine i dragocjen nam je alat za praćenje vlastitog razvoja i napretka u održivosti. Uz to on je i pokazatelj našim klijentima i poslovnim partnerima da osim što njih savjetujemo u održivosti, istovremeno radimo i na sebi - rekla je Daria Mateljak, izvršna partnerica Spring+shifta.

U kategoriji javnih poduzeća priznanje je osvojio Zagrebački holding, koji obuhvaća niz društava i djelatnosti važnih za funkcioniranje glavnoga grada.

- Zagrebački holding svakodnevno pruža usluge bez kojih grad ne može funkcionirati. Odgovorno poslovanje za nas znači osiguravati kvalitetne i pouzdane usluge građanima, ali i stvarati sigurno i poticajno radno okruženje te razvijati partnerski odnos sa zaposlenicima. HRIO nagrada potvrda je važnosti takvog pristupa i poticaj za daljnja unapređenja - izjavio je Ivan Novaković, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga.

Nagrađeno 12 kompanija u šest područja održivosti

Uz četiri glavne nagrade, dodijeljeno je i osam sektorskih priznanja. U kategoriji održivog korporativnog upravljanja nagrađen je Nestlé Adriatic, za radnu okolinu Saron Management Solutions, a za upravljanje okolišem A1 Hrvatska među uslužnim poduzećima i Atlantic Cedevita među proizvodnim poduzećima.

Span je dobio nagradu za odnose sa zajednicom, Holcim (Hrvatska) za ljudska prava, Hrvatski Telekom za dječja prava, a Generali osiguranje za najveći napredak.

HRIO kompanije ocjenjuje u šest glavnih područja: održivom korporativnom upravljanju, upravljanju okolišem, odnosima sa zajednicom, radnoj okolini, ljudskim pravima i dječjim pravima. Metodologija omogućuje poduzećima da procijene vlastite prakse, usporede ih s najboljima i prate napredak. Najuspješnije kompanije mogu zatražiti i postupak certifikacije, a dosad su dodijeljena dva certifikata održivosti HRIO – zlatni i brončani.