Studentski rad računao bi se za mirovinu: poznat prvi uvjet

Studentima bi se za svakih tisuću sati rada preko studentskog ugovora priznavalo šest mjeseci dodanog mirovinskog staža, a tijekom studiranja mogli bi prikupiti najviše dvije godine takvog staža. Prijedlog je to Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je ministar Alen Ružić predstavio na sastanku s predstavnicima Hrvatskog studentskog zbora.

Prema predloženom modelu, sati odrađeni tijekom studiranja zbrajali bi se neovisno o kalendarskoj godini. Tako bi student koji tijekom studija prikupi 2.000 radnih sati ostvario 12 mjeseci dodanog staža, dok bi za maksimalna 24 mjeseca morao odraditi 4.000 sati.

Koliki je stvarni opseg studentskog rada, pokazuju podaci Studentskog centra u Zagrebu. Tijekom 2024. godine preko zagrebačkog Student servisa odrađeno je ukupno 20,68 milijuna radnih sati, a isplaćene ugovore imala je 43.381 osoba. Kada bi se svi ti sati preračunali prema predloženom modelu, odgovarali bi 10.338 godina dodanog mirovinskog staža, odnosno iznosu dovoljnome da više od 10.000 osoba ostvari po godinu dana takvog staža.

Ili preračunato po prosjeku odrađenog studentskog rada u 2024. godini, svakom bi od oko 43 tisuće studenata u prosjeku pripalo nešto manje od tri mjeseca dodatnog mirovinskog staža.

Riječ je, međutim, o matematičkom ekvivalentu, a ne stvarnom broju budućih korisnika. Prema prijedlogu, svakom bi se studentu zasebno zbrajali odrađeni sati, a pravo bi ostvarivao nakon dosezanja propisanih pragova. 

Prema istim podacima, po osobi s isplaćenim ugovorom u 2024. prosječno je odrađeno oko 477 sati godišnje. Uz takav tempo rada, za prvih šest mjeseci dodanog staža trebalo bi nešto više od dvije godine, dok bi student tijekom petogodišnjeg studiranja prikupio približno 2.400 radnih sati. Prema predloženom modelu, to bi mu donijelo godinu dana dodanog mirovinskog staža. Za ostvarivanje maksimalne dvije godine dodatka trebalo bi raditi znatno više od prosjeka.

Bez dodatnih troškova za poslodavce

Predloženo rješenje razvijeno je po uzoru na postojeći institut dodanog staža za roditelje. Takav se staž uzima u obzir pri određivanju visine mirovine, ali ne i za ispunjavanje uvjeta za odlazak u mirovinu. Konačne pojedinosti primjene na studentski rad tek se trebaju definirati.

– Naš je cilj prepoznati doprinos studentskog rada, ali istodobno osigurati dugoročnu održivost mirovinskog sustava. Predloženim modelom ne povećavamo troškove studentskog rada, studenti ostaju jednako konkurentni na tržištu rada, a čuvamo i njihov studentski standard te postojeća prava – istaknuo je Ružić.

Poslodavci i sada na studentske zarade plaćaju posebni doprinos za mirovinsko osiguranje od pet posto, namijenjen osiguranju u određenim okolnostima, no taj se rad studentima ne priznaje u mirovinski staž. Prema podacima zagrebačkog Studentskog centra, samo u 2024. godini na temelju studentskog rada uplaćeno je oko 6,93 milijuna eura tih doprinosa.

Ministarstvo navodi da novi model ne bi zahtijevao povećanje doprinosa ni dodatne troškove za studente i poslodavce. Financijske obveze za mirovinski sustav nastale bi tek kada korisnici ostvare pravo na mirovinu.

Kako se studentski rad priznaje u drugim državama

I u nekim drugim europskim državama prizjau se mirovinska prava tijekom studiranja, premda se modeli znatno razlikuju. U Sloveniji se studentski rad uključuje u mirovinsko osiguranje, a trajanje priznatog staža ovisi o ostvarenoj zaradi. Za svakih 60 posto prosječne mjesečne plaće ostvarenih tijekom godine priznaje se mjesec dana staža, najviše 12 mjeseci godišnje.

U Francuskoj studenti na temelju povremenih i sezonskih poslova mogu ostvariti mirovinska tromjesečja ako zarade dovoljno za propisane doprinose. Španjolska je od početka 2024. u mirovinsko osiguranje uključila i studentsku stručnu praksu, čak i kada nije plaćena.

U Poljskoj se, za razliku od hrvatskog prijedloga, ne polazi od broja odrađenih studentskih sati. Ondje se pri utvrđivanju mirovinskih prava pod određenim uvjetima može priznati i razdoblje završenog fakultetskog studija, čak i ako student tijekom studiranja nije radio, ali samo kao nedoprinosno razdoblje i uz zakonska ograničenja.

Hoće li se priznavati i ranije odrađeni sati?

Na sastanku je sudjelovao i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Dva ministarstva nastavit će razrađivati model u suradnji s Hrvatskim studentskim zborom, no zasad nije poznato kada bi nova pravila mogla stupiti na snagu.

Otvoreno je i pitanje hoće li se priznavati studentski rad odrađen prije donošenja zakona. Naime, iz predstavljenog prijedloga nije jasno hoće li pravo na dodani staž moći ostvariti i osobe koje su već završile studij, ali još nisu otišle u mirovinu, hoće li se sadašnjim studentima priznavati svi dosad odrađeni sati ili će se računati isključivo rad nakon stupanja novih propisa na snagu.

O tome bi moglo ovisiti koliko će ljudi doista imati koristi od najavljene mjere.