U uobičajeno bogatoj ponudi uglednih sudionika Liderova 'Dana velikih planova' svoje mjesto ove će godine na Zagrebačkom velesajmu naći i direktor za učinak tranzicije i globalnu ekonomiju u Uredu glavne ekonomistice Europske banke za obnovu i razvoj. Aleksandr Plehanov će na događaju koji je u posljednjih 12 godina postao najvažniji poslovni skup u državi i svojevrsni zaštitni znak Liderovih konferencija održati predavanje o globalnim i regionalnim gospodarskim trendovima, ali prije toga pristao je Lideru dati intervju u kojem nudi sažetije uvide u EBRD-ova razmišljanja o trenutačnoj situaciji na svijetu i u regiji, odnosno o svim aktualnim gospodarskim izazovima. Osim izlaganja očekivanja EBRD-a za ovu i sljedeću godinu, Plehanov se dotaknuo i gorućih problema kao što su inflacija i poremećaji dobavnih lanaca, što, vjerojatno, najviše zanima poduzetnike i menadžere. Da se očekuje solidan gospodarski rast, sada svi znaju, no što donose idući mjeseci u pogledu dobavnih lanaca i inflacije, nitko zapravo ne zna, zato su informirana nagađanja stručnjaka zasad jedino za što se poslovni sektor može uhvatiti. Doduše, ne prečvrsto.
Što EBRD očekuje u globalnoj ekonomiji u ovoj i sljedećoj godini? Koliki rast predviđate?
– Zadnje projekcije objavili smo potkraj lipnja ove godine. Za ekonomije u kojima smo prisutni, europske zemlje u razvoju, središnju Aziju, južni i istočni Mediteran, očekujemo rast od 4,2 posto u ovoj godini, nakon kontrakcije od 2,3 posto u prošloj, s obzirom na postupno ukidanje socijalnog distanciranja, veće cijene za izvoznike sirovina i koristi koju izvoznici robe dobivaju zbog privremenog pomaka prema proizvodnji zbog još uvijek sporog oporavka uslužnog sektora. Očekivanja su nešto slabija za ekonomije izrazito ovisne o turizmu. Što se sljedeće godine tiče, rast će usporiti na 3,9 posto.
Gdje su Hrvatska i regija u svemu ovome? Kako će se na ovom području stvari razvijati u kratkom roku i koji su mogući problemi?
– Hrvatska je u dobroj poziciji za postizanje snažnog oporavka. Načelno se njezina ekonomija jako oslanja na turizam, što je pojačalo ekonomski šok zbog pandemije prošle godine. No otada su robustan robni izvoz, investicije u građevinskom sektoru i jaka turistička sezona pridonijeli ekonomskom oporavku i relativnoj otpornosti tržišta rada. Korisna mjera za praćenje oporavka je kretanje ljudi temeljem podataka iz Google Analyticsa. Kada je pandemija izbila, kretanje ljudi je jako smanjeno zbog restrikcija, ali i dobrovoljnoga socijalnog distanciranja. Globalno gledano, putovanje na posao ili rekreativno, javni prijevoz i maloprodaja još uvijek nisu dosegnuli razinu iz siječnja i veljače prošle godine. U Hrvatskoj je kolovoz prema tom kriteriju bio dosta sličan veljači te godine, ali je kolovoz ove godine prešao zimu prošle za više od 30 posto, što je suprotno globalnom trendu. Potpuni oporavak međunarodnog putovanja bio bi koristan za ekonomije kao što je hrvatska. Osim toga, upravljanje javnim dugom, koji je dosegnuo 89 posto BDP-a potkraj prošle godine, donosi nove izazove.
Veliko pitanje su dobavni lanci, koje su mjere bacile u potpuni kaos. Kada možemo očekivati normalizaciju dobavnih lanaca budući da bi najgore tek moglo biti pred nama?
– Prvo, moramo biti svjesni da su globalni dobavni lanci reagirali s velikom fleksibilnošću tijekom strelovitog rasta potražnje za industrijskim dobrima općenito, ali i nekim konkretnima, kao što su zaštitne maske, bez obzira na probleme u brodskom prijevozu. Neovisno o tome, uska grla su velika i važan su faktor povećane stope inflacije u mnogim ekonomijama. Normalizacija njihova funkcioniranja uvelike ovisi o zdravstvenoj situaciju u svijetu. U novom normalnom troškovi brodskog prijevoza dobara mogli bi ostati visoki u usporedbi s pretpandemijskim razdobljem zbog novih epidemioloških standarda, slično kao što su troškovi osiguranja u zračnim lukama porasli nakon terorističkih napada 11. rujna. Osim toga, trošak brodskog prijevoza trebao bi dodatno i osjetno rasti zbog novih ekoloških standarda, koji podrazumijevaju smanjenje emisija štetnih plinova i zamjenu starih brodova novima. Naime, učinak prilagodbe dobavnih lanaca novim ekološkim standardima nije ni približno uračunan u tržišne cijene.
Više o predviđanjima ekonomista u EBRD-u zaovu i sljedeću godinu pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.