Na kraju prvog dijela Liderove konferencije Dan velikih planova, dva međunarodna ugledna ekonomska stručnjaka iz Velike Britanije održala su poučna predavanja o najnovijim globalnim gospodarskim trendovima te iznijela dva potpuno različita stajališta o tome što bi Hrvatska trebala napraviti u vrijeme usporavanja globalne ekonomije.
Dan Bucsa, UniCreditov glavni ekonomist za Srednju i istočnu Europu smatra da su za Hrvatsku vrlo važni trendovi na tržištu rada, s obzirom na to da je u CEE zemljama deficit radne snage na svom vrhuncu pa je za očekivati da će i u idućoj godini rasti plaće radnika.
- Hrvatskoj Vladi savjetujemo da ne radi ništa. Pogotovo u okolnostima u kojima gospodarstvo usporava. Ne morate popravljati ono što nije slomljeno. Osobna potrošnja vam je zdrava. Ako već Vlada želi pomoći, onda treba pomoći vama poduzetnicima, a ne potrošačima, odnosno glasačima – poručio je Bucsa.
Jedna od zvijezda DVP-a ove godine je David Chinn, viši partner u poznatoj globalnoj konzultantskoj kući McKinsey&Company iz Londona, koji je ponudio odgovore na pitanja kako hrvatski javni i privatni sektor mogu razviti otpornost na krizu te je naglasio da se mehanizmi otpornosti moraju uvrstiti u poslovne planove 2020. Njegovi podaci i prognoze za Hrvatsku su pesimističnije.
- Nacionalne vlade mogu posegnuti za raznim polugama za jačanje otpornosti i pripremiti se na sljedeću krizu: kroz kratkoročne fiskalne, monetarne i regulativne stimulacije, istovremeno povećavajući fiskalnu stabilnost i otpornost tržišta rada. Kao i mnoge druge europske zemlje, Hrvatska ima ograničene mogućnosti za stimulaciju gospodarstva tradicionalnim anti-recesijskim alatima, s obzirom na ogroman udio javnog duga u udjelu BDP-a. Uz to, vaši uspjesi u velikoj mjeri ovise o tri ključna izvozna tržišta – njemačkom, talijanskom i slovenskom, gdje gospodarstvo usporava. Imali ste najdulji period recesije u Europi i od nje ste se najdulje oporavljali. Sve su to razlozi da razvijete mehanizme otpornosti, a ključni izazov bit će produktivnost Vlade – istaknuo je Chinn rekavši na tečnom hrvatskom s britanskim naglaskom, 'tko rano rani, dvije sreće grabi'.
Prema nekim ključnim pokazateljima uspješnosti koje je iznio, Hrvatska je ispod prosjeka ostalih članica EU: ROA državnih poduzeća je četiri puta manja, udio sive ekonomije je skoro 25 posto (EU prosjek je 18 posto), imamo lošiju poduzetničku klimu od ostalih zemalja i veću državnu potrošnju.
- Imamo nekoliko prijedloga za hrvatski javni sektor: povećajte kvalitetu i efikasnost javnog sektora, olakšajte poduzetnicima poslovanje, optimizirajte porezni sustav – savjetuje Chinn.
Imao je i nekoliko prijedloga za privatni sektor:
- Povećajte investicije u istraživanje i razvoj, digitalizirajte poslovanje, automatizirajte proizvodnju i diverzificirajte izvozna tržišta – istaknuo je Chinn.
“Prema njegovim podacima, privatni sektor u Hrvatskoj troši 0,37 posto BDP-a na R&D, a europski prosjek je 1,16 posto. Rast digitalnog sektora u Hrvatskoj iznosi 0,6 posto, europski je 4,7 posto. Udio multifunkcionalnih industrijskih robota na 10 tisuća zaposlenika (u prerađivačkoj djelatnosti, ne općenito) u Hrvatskoj je 13, a u EU zemljama 150, udio izvoza u zemlje izvan Europske unije je 33 posto, dok je europski prosjek 36 posto.
- Što čekate? – s tim pitanjem završio je izlaganje Chinn.