Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova održala je predavanje na temu kreditne i monetrane politike u 2020. godini. U uvodu je rekla kako se kretanja u međunarodnom okruženju nastavljaju pogoršavati uz jačanje negativnih rizika, ali da su uvjeti financiranja i dalje povoljni.
- U vremenu smo priprema planova za narednu godinu i oni se trebaju bazirati na solidnim podacima, a ne na dojmu ili osjećaju, a cilj ovog izlaganja je olakšati im to planiranje, rekla je Švaljek i dodala kako se za sljedeću godinu može reći da su uz nju vezane i dobre i loše vijesti, a loše se odnose na gospodarski rast.
- Od 2017. godine globalni rast usporava, a u 2019. godini će završitit s 3,6 posto. Također, predviđanja za naredne godine su niska, a iz mjeseca u mjesec se još i pogoršavaju, rekla je Švaljek.
Osvrnula se na tržita na koja Hrvatska najviše izvozi, poput Njemačke koja je već tehnički ušla u recesiju te da indexi pokazuju kako Njemačka polako ulazi u zonu recesije.
- Realni BDP bi se mogao nastaviti povećavati, podržan povoljnim kretanjima na tržištu rada, a stopa zaposlenosti je pozitvina. U 2019. godini planiramo visoku stopu rasta, radi se o 2 do 3 posto. Što se korištenja fondova tiče u 2018. godini oni su iznosili 1,8 posto BDP-a, a 2019. očekujemo 2,3 posto, 2020. godine 2,4 posto, kazala je Švaljek.
- HNB drži tečaj kune relativno stabilnim, ove godine imali smo dvije devizne intervenicje, kaže Švaljek i dodaje da je likvidnost vrlo velika i pojavljuje se višak aktivnost u monetarnom sustavu koji sad iznosi 30 milijardi kuna.
Poboljašavaju se i opći uvjeti financiranja
Kod poduzeća ublažavanje standarda odobravanja kredita uz rast kreditne potražnje, kod stanovništva se događa pooštravanje standarda odobravanja potrošačkih kredita uz smanjenje potražnje za potrošačkim kreditima.
- Smanjuje se trošak zaduživanja države, država se kratkorčno zadužuje uz negativnu kamatrnu stopu – rekal je Švaljek.
Poboljšali su se uvjeti financiranja i za kućanstva i za poduzetnike. Kod poduzeća raste potražnja kredita u kunama, pa i banke sve više daju kredite u našoj valuti što smanjuje udio deviznih plasmana.
- Zaključno, ima razloga za optimizam, ne samo za sljedeću godinu, očekujemo visoku stopu rasta, ravnotežu, očekujemo pozitivna kretanja na trzistu rada i povoljne uvjete financiranja.
Za kraj rekla je i loše vijesti s početka predavanja, a to je da su nezivjesnoti vrlo velike, veće nego prije, pogoršava se struktrura rasta, smanjuje se udio izvoza i persprektive izvoza.
- Svi trebamo raditi na tome da budemo otporniji na krizu ali i da povećamo konkurentnost, zaključuje Švaljek.