Elektrifikacija i vodik nisu budućnost, nego sadašnjost. Indija, Južna Koreja i Kina prednjače, a priključuje im se SAD, dok Europa za sada kaska. Rekao je to energetičar i energetski ekonomist Igor Grozdanić koji je inače bio moderator okruglog stola na kojem se u sklopu konferencije '48 sati' govorilo o vodiku i e-mobilnosti u javnom gradskom prijevozu. U Kini se električna energija kao pogonsko gorivo koristi u 15 posto javnog prijevoza, Indiji je to devet posto, a u SAD-u osam posto.
Prije okruglog stola prezentaciju o elektrifikaciji prometa u gradovima održao je Igor Ban iz tvrtke Heliox podsjetivši da je danas 25 posto ukupan udio emisija prometnog sektora u ukupnim EU emisijama stakleničkih plinova, dok je u Hrvatskoj taj udio još veći - 35,3 posto. Dakle, zaključuje Ban, dekarbonizacijom prometa riješili bismo trećinu ukupnih hrvatskih emisija stakleničkih plinova.
Elektrifikacija javnog prijevoza je nužnost želimo li smanjiti emisiju stakleničkih plinova jer su koristi značajne - manje zagađenja i buke. Ekonomske su prednosti također vidljive – bit će manji troškovi, a ukupan trošak vlasništva električnih vozila bit će niži od troška klasičnih vozila u sljedeće dvije godine.
Govorio je i o rješenjima za punjenje električnih autobusa, dok je profesorica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Ankica Kovač govorila o vodiku u prometu (infrastruktura, strategije i proizvodnja zelenog vodika u prometu).
Ona je iznijela neke prednosti kad je u pitanju vodik kao gorivo u javnom gradskom autobusnom prijevozu. Istaknula je domet tih autobusa do 300 kilometara, a vrijeme punjenja je deset minuta te su za 30 posto ti autobusi učinkovitiji u odnosu na dizelske. Osim toga, regenerativni sustav kočenja omogućava bolju učinkovitost vozila, a o poboljšanju kvalitete zraka u gradu ne treba ni govoriti - nema otrovnih emisija iz ispušne cijevi, dobija je samo vodena para. Konačno, električni autobusi na pogon vodikovim gorivnim člancima su izrazito tihi i udobni.
Na okruglom stolu predstavnici gradova rekli su svoja iskustva o uvođenju e-mobilnosti. Tako je Mato Franković, gradonačelnik Grada Dubrovnika, rekao da nije bilo korone, u Dubrovniku bi već vozili električni autobus. Baš kad je počela pandemija trebao je stići prvi. No Dubrovnik je napravio iskorak prema e-mobilnosti. Imaju, tvrdi, najveći smart parking sustav u svijetu, a krenuli su u projekt električnih brodova za javni prijevoz na moru prema Elafitskim otocima. Paralelno će se u moru nalaziti sustav gdje će se s energijom valova puniti ćelije za pogon brodova.
Dubravko Bilić, gradonačelnik Grada Ludbrega, kaže da je u tom industrijskom gradu javni prijevoz propao i ostao je samo onaj za đake. U suradnji s gospodarstvenicima nastoje riješiti problem prijevoza ne čekajući da to država i županija riješe. Trenutačno rade solarnu elektranu i pripremaju projekt geotermalnih izvora, no javni prijevoz je bitan jer Ludbreg, iako industrijski, mali je grad i ne može poduzetnicima ponuditi dovoljno kadrova, pa ih ovi moraju tražiti u drugim gradovima. Upravo zbog tih kadrova koji svakodnevno dolaze na posao u Ludbreg gradsko poglavarstvo nastoji riješiti problem javnog prijevoza.
Iako Rasco razvija vozilo pogonjeno na vodik, njegov predsjednik Uprave Ivan Franičević misli da 'vodik neće pobijediti baterije', odnosno, nitko ne može reći hoće li vodik biti najbolje rješenje. Ipak, kompanija Rasco je spremna odgovoriti na sve izazove i ponuditi suradnju JLS-ima, kaže, a dokaz tome je da izvoze 90 posto svoje komunalne opreme.
Slaven Vrhovski, direktor prodaje u Wawa, rekao je da su do sada isporučili tri tisuće električnih automobila u Hrvatskoj. Zaključio je, kao i drugi, da je u svakom slučaju došlo vrijeme za e-mobilnost u javnom gradskom prijevozu u Hrvatskoj.