Nakon uvodnog obraćanja ministra Tomislava Ćorića, o gospodarenju otpadom u sklopu 11. susreta gradonačelnika i poduzetnika govorilo se i na okruglom stolu. Uvodna tema bila je ocjena ustavnosti uredbe o gospodarenju otpadom koju je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk objasnio činjenicom da su se jedinice lokalne samouprave uredbe vezano uz dinamiku zatvaranja odlagališta našle u nebranom grožđu. Također, smatra kako se tom uredbom kažnjavaju i oni koji su u tom segmentu uspješni.
- Ministarstvo je i ranije čulo jedinice lokalne samouprave. Svaku kunu ćemo potrošiti na sufinanciranje infrastrukture za gospodarenje otpadom, što već i činimo. Ako se smijem referirati na kažnjavanje uspješnih, osnovno je pitanje što je to uspješno. Cilj je podići razinu razdvajanja otpada na 50 posto do kraja 2020. godine, po tome je malo uspješnih. Uredba stimulira da svake godine napredujemo, odgovorio je ministar energetike i zaštite okoliša.
Probleme do kojih je dovelo zatvaranje odlagališta u Pučišću, okupljenima je objasnila gradonačelnica Supetra Ivana Marković.
- S obzirom da nismo imali uvjete za pokretanje postupka, dolazimo do situacije u kojoj preko noći moramo primiti sav otpad otoka, a deponij nije saniran. Nikad se nije spominjala količina otpada koju moramo primiti s cijelog Brača. Sam postupak ocjene ustavnosti pokrenulo je gradsko vijeće, kao i referendum na kojem su se svi izjasnili da ne žele primiti čitav otpad s otoka. Već godinama smo u kontatku s Fondom i cijelo smo se vrijeme pripremali za upravljanje otpadom u Supetru. Sada ne znamo što nam je raditi, objasnila je Marković.
Ćorić je istaknuo kako su svi gradonačelnici i predstavnici jedinica lokalne samouprave bili upoznati s planom odlaganja optada u njihovim gradovima i županijama. Dodao je i kako odluka o zatvaranju 26 odlagališta diljem Hrvatske nije njegov hir, već pokušaj da potencijalni penali za našu zemlju, 2021. godine kada dođe do evaluacije od strane Europske komisije, budu što manji.
Također, naglasio je da će ministarstvo pomoći i sufinancirati proces sanacije deponija u Supetru za koju je potrebno 35 milijuna kuna, što iz gradskog proračuna nije moguće platiti.
Igor Zgomba iz Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom pohvalio se kako je Grad Zagreb prvi sanirao odlagalište i to vlastitim sredstvima.
Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša, pak, objasnila je da njezin Fond projekte vezane uz otpad u lokalnim zajednicama sufinancira od 40 do 90 posto te da pokušavaju pronaći načine kako bi smanjili investicije.
Predsjednik uprave Tehnixa Đuro Horvat upozorio je da sustav dogovaranja, odlučivanja i implementacije moramo ubrzati.
- Samo odvajanje nije dovoljno, treba shvatiti da je Otpad sirovina i resurs. Zbog toga treba ulagati više napora, ali i više novca. Imamo najkvalitetniji otpad i ne smijemo ga odlagati u deponije. Otpadom moramo upravljati kao s kruhom. Kad dođemo u fazu smeća, prekasno je jer se ne da reciklirati, kazao je Horvat i napomenuo kako imaju jako dobre ugovore s akademskom zajednicom i zahvalio svim gradonačelnicima i predstavnicima JLS koji su od njih naručili opremu i nove kamione za prijevoz otpada.