- Željni smo projekata vezanih za obnovljive izvore energije i želimo zajedno s ostalima sudjelovati u njima – rekla je Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na okruglom stolu 'Budućnost energetskog sektora i strateški razvojni dokumenti'. Okrugli stol je organiziran u sklopu 10. konferencije 'Energetska budućnost Hrvatske', a Čelić je istaknula da je Vlada veoma jasno opredijeljena za tranziciju koja se kora dogoditi 'sada i odmah'. Pozvala je sva poduzeća, ne samo ona koja se bave energetikom, da se jave Upravi za energetiku jer Vlada nastoji financirati energetsku tranziciju gospodarskih subjekata i kroz 'Nacionalni program oporavka i otpornosti', ali i kroz druge programe, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta.
- Moramo zajedno djelovati u projektima, a pomoć očekujemo i u tome da poboljšamo zakonodavni okvir kako bi svi spremnije nastavili ići u smjeru energetske tranzicije – rekla je Čelić.
U Ini su prepoznali kamo svijet stremi, pa su i odlučili rafineriju u Sisku transormirati u biorafineriju. Hrvoje Glavaš, direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova u Ini, kaže je ta tvrtka u fazi prikupljanja dokumentacije te da očekuje iduće godine da se donese investicijska odluka.
- Otvoreni smo za sve opcije izvora energije – solarne elektrane, geotermalnu energiju, a analiziramo što bismo mogli s energijom vjetra. Također, u našem budućem poslovanju analiziramo i mogućnosti vezane za vodik, kao i razvoj tehnologije hvatanja i skladištenja CO2 u bušotinama koje se više ne koriste. Treba početi od toga da vidimo što nam je korporativna prednost te da li stvaramo dodanu vrijednost. Ina može biti lokomotiva gospodarstva i u zelenoj tranziciji – rekao je Glavaš.
Dodao je da u Ini prepoznaju kako se svijet razvija i kamo stremi. U strateškim smjernicama iz 2018. ta će tvrtka nastaviti razvijati sva tri svoja biznisa.
Ana Ivković, iz tvrtke Encro, napomenula je da nove tehnologije vjetroagregata imaju veću isplativost, manja je buka, manji utjecaj na okolinu. No pozvala je i na smanjenje birokratskih barijera, posebno kad su u pitanju razni natječaji.
- Potrebno je kvalitetnije regulirati pravila da bi se energija vjetra bolje iskoristila – rekla je Ivković, dodavši da hrvatski proizvođači zelenih sustava moraju biti orijentirani i na globalno tržište, ne samo na domaće.
Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvori energije Hrvatska, rekla je da je zadovoljna brzinom energetske tranzicije u našoj zemlji, pogotovo jer smo društvo koje nije sklono promjenama.
- No svi mi koji sudjelujemo u tome nužno nam je proaktivno djelovati. U samo pet godina koliko djelujemo vidljive su promjene jer je i Vlada prihvatila smjer energetske promjene. A i naša Udruga je narasla u ovih pet godina. Zanimaju nas industrjske zone kao ekološke, to je nevjerovatan prostor za zelenu energetiku. Zanimaju nas i fizičke osobe koje su usmjerene ka zelenoj energetici. Svi nas zanimaju – rekla je Pokrovac.
Ona je napomenula da su i u regiji napredovali, primjerice u Makedoniji su donijeli zadnjih nekoliko godine oko tisuću propisa, a i u Srbiji su itekako vidljive promjene. Ona vidi priliku i za tvrtke koje mogu iskoristiti energetsku tranziciju.
- Veliki broj postojećih poduzeća ide u proces dekarbonizacije. Puno više se toga dešava nego je javnost svjesna. Zakoni koji će biti doneseni na jesen trebali bi donijeti priliku kompanijama pa ih pozivam da ih prouče kako bi i same u svojim postrojenjima krenuli u dekarbonizaciju. Puno više gledam s optimizmom u budućnost, iako je i do sada privatni sektor ulagao u zelenu energiju, čak i puno više dok se i HEP nije uključio – rekla je Pokrovac.
Robert Bošnjak, rukovoditelj Službe Strateškog razvoja u Plinacru, rekao je da je djelovanje te kompanije ograničeno na transport plina.
- Dakle, mi možemo sve plinove transportirati. Plinski biznis se razvijao u dva segmenta – otvoreno tržište i sigurnost opskrbe plinom. Do lani imali smo plin kao tranzicijsko gorivo, a sada imamo dekarbonizirane plinove, vodik, bioplin te skladištenje CO2 i mi ćemo morati unaprijediti sustave plinovoda. Inače, do sada u Hrvatskoj nismo sagledali sve potencijale dekarboniziranih plinova, najviše smo bili orijentirani na električnu energiju – rkao je Bošnjak.
Okrugli stol je moderirao Ernest Vlačić, predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća Energija i održivi okoliš, a nakon toga je predavanje održala
Mirjana Samardžić Novoselec, članica Uprave konzultantske tvrtke Apsolon, koja je predstavila Analizu spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju. Riječ je o prvom istraživanju ovog tipa u Hrvatskoj kojim su željeli saznati kolika je spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova na zelenu tranziciju te uvidjeti kakvo je stanje na području energetike. Kako je rekla, gradovi trebaju biti pokretači promjena jer su odgovorni za 80 posto energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2 s godišnjim trendom porasta od 1,9 posto. Kako bi se poboljšala situacija, u Apsolonu predlažu da gradovi integriraju planiranja, izgrade zelenu infrastrukturu, primijene održivu gradnju i iskoriste alternativna goriva.