U sklopu programa na Lider investu u Rijeci održan je i okrugli stol na kojemu su sudjelovali Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa, Ljudevit Krpan, pročelnik upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima i Vesna Bartolović Stančić, voditeljica područnog ureda HBOR za Primorje i Gorski kotar.
Rasprava je počela pitanjem o gradskim proračunima koji su bili pod pritiskom u posljednja tri mjeseca koronakrize i na koji se način oporaviti od stanja u kojem smo se svi zatekli.
Obersnel je kazao kako je proračun Rijeke jako 'nagrižen' prvenstveno zbog nestanka bilo kakve gospodarske aktivnosti, što je rezultiralo smanjenjem broja zaposlenih i smanjenjem plaća što se osjetilo i na proračunu. Ipak, bitno je naglasiti da investcije nisu obustavljene ili smanjivane.
- Za sada toga nema, malo se usporilo, ali to je sve. S obzirom na nastalu situaciju za sada nisam dobio nikakve signale niti najave odustajanja od investicija, pa čak ni od onih koje su u fazi pripreme – rekao je Obersnel.
Dodao je da su na proračun utjecaj imale Vladine mjere koje su dodatno umanjile prihode od poreza na dohodak, a ostali su iz bez prihoda koje su planirali iz državnog proračuna.
- Procjena je da će proračun Rijeke do kraja godine biti 100 do 150 milijuna kuna u manjku – dodao je Obersnel.
Taj manjak je nemoguće namaknuti, Vlada daje svojevrsno beskamatrni kredit koji smo izgubili kroz porez na doohodak, no to je ipak kredit kojij treba vratiti dodao je riječki gradonačelnik.
Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako je rekao kako su kod njih na Cresu brojevi koji se tiču financija mnogo bolji nego što su očekivali.
- Lokalne samouprave i lokalne tvrtke kojima smo mi osnivači moraju se ponašati kao trgovačka društva, a s druge strane nemaju ista prava a imali su iste probleme kao i ostale tvrtke. Što se tiče grada Cresa, ako se uspoređuju brojke, prvih 6 mjeseci prošle godine i do prvih 6 mjeseci ove godine mi smo s proračunom na plus 15,5 posto. Na poreznim prihodima mi smo planirali pad s obzirom na to da je porezna reforma uvela neke kategorije koje se ne oporezuju. Kompletni porezni prihodi su u odnosu na isto vrijeme prošle godine neznatno manji oko 6 posto. No s druge strane skočili, posebno kod komunalnog doprinosa, sad imamo trenutno ostvarenje indeks 180, odnosno 80 posto veći nego planirano za cijelu godinu. Naša situacija nije problematična kao kod velikih gradova. Mene osobno veseli porez na dohodak koji nije puno manji. Ako se ovako nastavi do kraja godine bit će i više nego dobro. Ima puno investicijskih projekata na području grada Cresa, poput zapadne luke Cres od 50 milijuna kuna koja će biti gotova do kraja prosinca – hvalio se Jurjako, pa je dodao još nekoliko projekata poput solarne elektrana koja kreće s gradnjom s investicijom od 41 milijun kuna, reciklažno dvorište, sanacija odlagališta, dogradnja vrtića, prometnice vrijedne 8 milijuna kuna su dovršene, kao i kanalizacija, aglomeracije Cres Matišnica, mali veli Lošinj investicija 400 milijuna kuna.
Na nabrajanje uspjeha gradonačelnika Cresa, Obersnel je kazao kako se ne želi opravdavati za minus u proračunu u odnosu na kolegu Jurjaka.
- Ali problem koji postoji u Hrvatskoj, postoji u monotipskom pristupu jedinicama lokalne samouprave. Uz maksimalno uvažavanje svake i najmanje općine ona se po svom poslovanju ne može uspoređivati s velikim gradovima, a to su Zagreb, Rijeka, Split i Osijek. Mi imao obaveze koji drugi nemaju - rekao je Obersnel i slikovito opisao kako samo kazalište na godišnjoj razini grad košta 40 milijuna kuna što je gotovo pola investicija o kojima priča Jurjako.
- Vrtići su 80 milijuna kuna godišnje. Govorim o plaćama i materijalnim troškovima - dodao je Obersnel.
Za kraj je dodao nešto i o projektima u odnosu na projekte u Cresu.
- Ako ćemo govoriti o projektima spomenut ću samo jedna i tu ću stati, a to je vodna aglomeracija milijardu i sedamsto milijuna, ali to ne pomaže likvidnosti za funkcioniranje proračuna. U tom kontekstu je takav sustav neodrživ. Neodrživo je da imamo iste porezne principe i isti odnos. Jedina razlika je mogućnost uvođenja prireza, no taj prihod od prireza se svodi na 20 milijuna kuna što je u ukupnom iznosu proračuna, zanemarivo - zaključio je Obersnel.
Jurjako je na to dodao da mali gradovi također imaju sadržaje poput vrtića, gradskog muzeja, gradsku knjižnicu, kao i DVD koji financira grad. Također je rekao da nisu uveli prirez, iako su mogli.
Što se turizma tiče, situacija na Cresu je više nego dobra. Naš najveći kamp je prekjučer bio na 68 posto popunjenosti u odnosu na isto vrijeme prošle godine a naš hotel na 74 posto popunjenosti u odnosu na isto vrijeme prošle godine i to raste iz dana u dan dodao je Jurjako.
Prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, Primorsko-goranska županija također se složio kako investicje ne staju i kako ništa nije odgođeno. Dodao je da su pokazatelji nezaposlenosti samo 1,5 posto negativniji.
Vesna Bartolović Stančić, voditeljica područnog ureda HBOR za Primorje i Gorski kotar rekla je kako je HBOR pripremio čitav niz mjera te da se počelo s moratorijima.
- Pored njih se radilo na reprogramima postojećih kreditnih obaveza, a osigurali smo i nove kreditne linije za likvidnost – rekla je Bartolović Stančić i dodala kako je osigurano 13,5 milijardi kuna koja su na raspolaganju realnom sektoru uz povoljne uvijete.
Ljudevit Krpan je z kraj dodao kako svi moraju biti povezani, misleći na sudionike rasprave kako bi poduzetnik sve što mu je potrebno obavio u najkraćem roku.
- Sve aktivnosti koje županije provode prema poduzetnicima a koje mi odrađujemo radimo na temelju signala s terena. Na kraju bi rekao da je teško da će se netko danas odlučiti da će sutra investirati, ali će sigurno danas razmišljati kako i gdje investirati kada prođe trenutna situacija – rekao je Krpan i dodao kako svi moraju raditi sinergijski kako bi se ta buduća investicija i dogodila.