Prošlo desetljeće bilo je desetljeće keramike, barem kada je riječ o satnoj industriji. Dizajneri satova otkrili su keramiku kao iznimno otporan i kvalitetan materijal, ali i ugodan za nošenje.
Keramika dolazi od grčke riječi keramikos, što znači glina koja se koristila za lončarske predmete, a koji je put prošla keramika od gline koja se koristila za lončarske predmete do materijala koji je vrlo moderan u posljednje vrijeme i koji se jako često koristi u izradi modela satova, saznat ćete u ovome ‘Navijanju‘.Keramički materijali nisu isto što i keramika, stoga kada odlučite kupiti sat koji ima keramičko kućište, morate znati da vaš sat neće izgledati poput vaze ili umivaonika. Kućište sata bit će načinjeno od keramičkih materijala, a to je nešto posve drugo. Keramički materijali su složeni kemijski spojevi koji sadržavaju kovine i anorganske elemente. Mogu biti jednostavni i složeni, pri čemu su najčešći jednostavni materijali aluminijev oksid i magnezijev oksid, dok su složeni kordierit i forsterit. Keramički materijali u novije vrijeme imaju vrlo široku primjenu; od izrade građevinarskih opeka, crepova, sanitarne opreme, alata za rezanje metala, vatrostalnih obloga ložišta, vjetrobrana i stakala vozila, svjećica motora, a ugrađeni su čak i u svemirsku letjelicu Space Shuttle. Stoga se čini sasvim razumljivo kako su dizajneri satova još odavno posegnuli za keramičkim materijalima, utvrdivši njihovu kvalitetu. Keramički satovi su iznimno otporni na ogrebotine, lakši od čeličnih i onima koji ih nose daju sjajan osjećaj kao da imaju svilu na koži. Isto tako za razliku od metalnih satova, keramički satovi nisu hladni već vrlo ugodni za nošenje. Kada se uzmu u obzir sve ove prednosti, nije nimalo čudno da se u posljednje vrijeme satni brendovi natječu tko će izbaciti više keramičkih modela.