Usporava rast kredita u Hrvatskoj, kućanstva duguju 29,6 milijardi eura

Krediti kućanstvima na kraju rujna 2026. iznosili su 29,6 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini za 2,9 milijardi eura, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Na kraju rujna 2026. ukupni krediti domaćim sektorima iznosili su 53,9 milijardi eura, što je povećanje od 4,7 milijardi eura u odnosu na kraj rujna 2025. Time se rast ukupnih kredita domaćim sektorima usporio s 10,2 posto na kraju lipnja 2026. na 9,5 posto na kraju rujna 2026., istaknuto je u statističkom priopćenju o depozitima i kreditima kreditnih institucija za rujan 2026. godine.

Promatrano po sektorima, na kraju rujna krediti kućanstvima iznosili su 29,6 milijardi eura, od čega se 15 milijardi eura odnosilo na stambene, a 11,6 milijardi eura na gotovinske nenamjenske kredite. Krediti nefinancijskim društvima na kraju rujna 2026. iznosili su 18,5 milijardi eura, od čega se na kredite za obrtna sredstva odnosilo 6,2 milijardi eura, a na kredite za investicije 7,7 milijardi eura.

U odnosu na kraj rujna 2025. krediti kućanstvima porasli su za 2,9 milijardi eura. Na godišnjoj razini njihov se rast blago usporio s 11 posto na kraju lipnja 2026. na 10,9 posto na kraju rujna 2026., što je uzrokovano smanjenjem godišnje stope rasta stambenih kredita s 13 posto na 12,5 posto te ostalih kredita s 8,2 posto na 6,3 posto, dok je istodobno stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita porasla s 9,2 na 10,2 posto, navode iz središnje banke.

Kada je riječ o kreditima nefinancijskim društvima, oni su u odnosu na kraj lanjskog rujna porasli za 1,6 milijardi eura ili 9,7 posto. Promatrano po namjeni, rast kredita za investicije ostao je nepromijenjen na razini od 9,8 posto, dok se rast kredita za obrtna sredstva usporio, s 10,6 na 10,3 posto, a ostalih kredita ubrzao, s 8,5 na devet posto, izvijestio je HNB.

Na kraju rujna depoziti kućanstava 43,9 milijardi eura

Središnja banka je priopćila i da su na kraju rujna ove godine ukupni depoziti domaćih sektora iznosili 73,8 milijardi eura i u odnosu na kraj rujna 2025. porasli za 4,7 milijardi eura ili 6,8 posto. Pritom su depoziti kućanstava porasli za 2,2 milijardi eura ili 5,2 posto, a nefinancijskih društava za 1,4 milijardi eura ili 7,7 posto.

Na kraju ovogodišnjeg rujna depoziti kućanstava iznosili su 43,9 milijardi eura, nefinancijskih društava 19,5 milijardi eura, a opće države 7,3 milijardi eura.

U ukupnim depozitima najveći udio imali su prekonoćni depoziti, koji su iznosili 53,9 milijardi eura, pri čemu se na kućanstva odnosilo 34,1 milijardu eura, na nefinancijska društva 14 milijardi eura, a na opću državu 4,2 milijarde eura. Oročeni depoziti iznosili su 19,9 milijardi eura, pri čemu su oročeni depoziti kućanstava iznosili 9,9 milijardi eura, a nefinancijskih društava 5,5 milijardi eura.

Na godišnjoj razini, rast ukupnih prekonoćnih depozita usporio se s 8,9 posto na kraju lipnja 2026. na 8,5 posto na kraju rujna 2026. Isto smanjenje stope rasta zabilježeno je i kod kućanstava, s 8,9 na 8,5 posto, dok se godišnji rast prekonoćnih depozita nefinancijskih društava ubrzao s 5,5 na šest posto, izvijestio je HNB.

Kada je riječ o ukupnim oročenim depozitima, na godišnjoj razini rast im je ubrzao s 1,6 posto na kraju lipnja 2026. na 2,4 posto na kraju rujna 2026. Budući da se godišnji rast oročenih depozita nefinancijskih društava usporio s 15,7 na 12,3 posto, a istodobno se pad oročenih depozita kućanstava ubrzao s 3,5 na 4,6 posto, ubrzanje rasta ukupnih depozita u cijelosti je posljedica kretanja oročenih depozita ostalih sektora, priopćila je središnja banka.