Sredinom kolovoza završila je javna dražba frekvencijskog spektra za 5G mrežu što je značilo i službeno priključenje Hrvatske novom 5G svijetu. Od lipnja je ta mreža dostupna u 58 zemalja svijeta, a prema procjenama Ericssona, do kraja 2026. globalno će je koristiti 3,5 milijardi korisnika. Gigabitne brzine 5G mreže već su dostupne u hrvatskim gradovima Zagrebu, Dubrovniku, Šibeniku, Splitu, Trogiru, Zadru i Puli, a mreža se ubrzano širi kako bi obuhvatila svaki kutak zemlje. Donosimo vodič kako funkcionira ta mreža za koju se najavljuje da će biti točka preokreta u industriji, medicini, prometu, zapravo da će preobraziti svako područje života!
Što za korisnike znači 5G mreža
Prvo što se korisnici pitaju je kako njima u životu koristi 5G mreža. Prije svega, to je, kako objašnjava Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije A1 Hrvatska, gigabitno iskustvo bilo kada i bilo gdje. - Korisnici sada u pokretu mogu imati doživljaj dostupnosti, pouzdanosti i sigurnosti koji su prije imali s fiksnim mrežama, uz dugoročno četiri do pet puta veće brzine u odnosu na mreže četvrte generacije. To znači da korisnici mogu imati puno bolje iskustvo i s uslugama koje zahtijevaju vrlo brze odzive poput gaminga, virtualne stvarnosti ili rada od kuće - tumači Makar. Nova mreža izbrisat će i digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja te otoka, što će biti dobro i za turiste, ali i za lokalno stanovništvo. - Danas, primjerice, student medicine može učiti iz videoisječaka umjesto knjiga od 1000 stranica. 5G kao gigabitna tehnologija omogućava da danas svi, bez obzira na to žive li u gradu ili na selu, imaju istu šansu za edukaciju, prilike i uspjeh - ističe Makar.
Kako 5G mreža radi? Što su frekvencijski spektar i gigabitne brzine?
Pametni telefoni odašilju i primaju podatke koristeći svoju antenu te infrastrukturu telekom operatera (bazne stanice mobilne mreže). Kvaliteta i brzina kojom se podaci pritom prenose ovise o različitim faktorima, kao što su udaljenost od bazne stanice, brzina mobilne mreže i slično. Podaci se prenose u obliku elektromagnetskih valova koji su svuda oko nas i razlikuju se po frekvencijama.
- Ultraljubičasta svjetlost, rendgensko i gama zračenje valovi su visokih frekvencija.
- Na srednjim frekvencijama nalazi se infracrvena i vidljiva svjetlost.
- Valovi nižih frekvencija zovu se radiovalovi.
Radiovalovi koriste se za rad tostera, mikrovalne pećnice, AM i FM radija, televizije, ali i GPS uređaja te baznih stanica mobilnih mreža. Radiovalovi se kreću od 300 KHz do 300 GHz. Taj raspon zovemo frekvencijski spektar. Kad promatramo radiovalove i raspon frekvencijskog spektra mobilne mreže, 5G koristi slična frekvencijska područja poput 1G, 2G, 3G i 4G s iznimkom spektra od 26 GHz, koji je novo frekvencijsko područje. Nova tehnologija prijenosa informacija preko širokih frekvencijskih blokova omogućava i daleko brži, gigabitni prijenos podataka, što izjednačava brzinu prijenosa podataka 5G mrežom i optikom.
Kako telekom operateri dobivaju frekvencijske blokove za 5G?
Frekvencijski spektar je poput vode i drva prirodan, vrijedan i ograničen resurs na temelju kojeg se razvija cjelokupna moderna komunikacija, ne samo ljudi nego i uređaja. Frekvencijski spektar nacionalni je resurs svake zemlje, pa odluku o dodjeli donosi nadležna institucija. U Hrvatskoj je to Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (Hakom), koja je nakon nadmetanja u kolovozu 2021. telekom operaterima dodijelila radiofrekvencijski spektar za mreže pokretnih komunikacija pete generacije.
- Gigabitni 5G u ovoj će fazi biti baziran na tri frekvencijska pojasa: 700 MHz je ključan da bi se uistinu omogućila rasprostranjenost širokopojasnog pristupa internetu, i geografski i u zatvorenim prostorima, 3600 MHz omogućit će gigabitne brzine i mobilnost, a 26 GHz velike kapacitete i više, gigabitne brzine za stacionarne primjene. Sve to omogućava vrhunsko korisničko iskustvo - širokopojasni pristup uz gigabite brzine - pojašnjava Makar.
Što konkretno znači veća brzina na 5G mreži?
Na 5G mreži film će se učitati 85 posto brže, za skidanje mobilne igre trebat će vam samo 17 sekundi, a prije je prosjek bio gotovo dvije minute. Omiljen glazbeni album skinut ćete za deset sekundi umjesto za jednu minutu, koliko vam je to dosad u prosjeku oduzimalo vremena, a za, primjerice, primanje 10.000 e-mailova trebat će vam samo minuta u odnosu na gotovo sedam minuta na 4G mreži. Ipak, transformativnost napretka koji donosi 5G mreža nije isključivo u boljoj dostupnosti najdraže serije nego i u tehnološkom iskoraku koji takva niska latencija omogućuje: od autonomnih vozila do sveprisutnosti virtualne stvarnosti sa širokom primjenom u industriji.
Što je niska latencija?
Jedna od glavnih prednosti 5G mreže je niska latencija, odnosno brži odziv mreže, što znači da se komunikacija odvija gotovo u realnom vremenu. Latencija označava kašnjenje u prijenosu podatka, a izražava se najčešće u milisekundama. Manje kašnjenje u prijenosu podataka znači, naravno, bržu i bolju komunikaciju. Latencija od nekoliko desetaka milisekundi u 4G mreži u 5G-u se smanjuje na samo nekoliko milisekundi. Upravo će ovaj nevjerojatni iskorak najviše utjecati na tehnološku transformaciju u industrijama i brojnim novim uslugama za korisnike. 5G mreža omogućit će masovnu komunikaciju uređaja i stvari, nove oblike zabave putem virtualne stvarnosti, bolje korisničko iskustvo u gamingu, znatan napredak u medicini, modernizaciju proizvodnje te potpuno oslanjanje na tehnologije u oblaku. Sve to omogućit će, pak, rast industrije, prihoda i gospodarski razvoj.
U koliko je zemalja već dostupna 5G mreža?
Prve komercijalne 5G mreže pokrenute su 2019. u Južnoj Koreji i SAD-u s razmakom od samo nekoliko sati. Danas je najbrža europska 5G mreža ona u Oslu, s prosječnom brzinom skidanja podataka od 526.74 Mbps. U posljednje dvije godine broj zemalja u kojima je prisutna 5G mreža značajno se povećao i trenutno ih je 58. Prema posljednjem izvješću udruženja GSA, iz kolovoza ove godine, trenutno čak 461 operater u 137 zemalja investira u 5G, uključujući probne verzije, licence, planiranje, implementaciju mreže i aktivaciju.
Kako mogu znati mogu li koristiti 5G?
Danas 5G mrežu mogu koristiti svi privatni i poslovni korisnici koji se nalaze na području pokrivenosti te imaju uređaj koji podržava 5G. Ako imate takav uređaj, vjerojatno će se sam spojiti na 5G mrežu ili ćete to podesiti u postavkama.
Kakav se razvoj očekuje uz 5G?
Korisnici danas više nisu samo ljudi, nego to sve više postaju uređaji, roboti i senzori u industriji. - 5G će omogućiti da se za svaki uređaj i senzor iskoriste prednosti interneta i da zaista sve što je povezivo i bude povezano. Vizija nas u A1 jest da će Hrvatska u sljedećih pet do deset godina imati 100 milijuna povezanih uređaja. Za to su potrebni ogromni kapaciteti, to nije moguće bez 5G-a - naglašava glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije A1 Hrvatska. Budući da je 5G sa svojom visokom propusnošću bitan i za obrazovanje te sve napredne servise koji ubrzavaju ekonomski razvoj, njegovo uvođenje omogućava globalnu konkurentnost Hrvatskoj, dodaje Makar kako će 5G ubrzati modernizaciju i digitalizaciju društva. - Prelazak na 5G neće promijeniti samo simbol u gornjem kutu zaslona našeg mobitela. Radi se o iznimno važnoj transformaciji u modernoj komunikaciji i ključnom koraku četvrte industrijske revolucije koji će omogućiti eksponencijalni razvoj tehnologije i svjetske ekonomije - zaključuje Makar.
A1 Hrvatska započela je 12. kolovoza s pružanjem usluga na pravoj, gigabitnoj 5G mreži. Temeljem odluke Vijeća HAKOM-a o dodijeli radiofrekvencijskog spektra za 5G na javnoj aukciji, kompanija je aktivirala 5G mrežu u frekvencijskim pojasevima na 700 MHz i 3600 MHz. Zahvaljujući novim frekvencijama napokon su u Hrvatskoj stvoreni uvjeti za implementaciju pravog 5G-a koji omogućava gigabitne brzine i nisku latenciju.
A1 Hrvatska se posljednje dvije godine značajnim investicijama, prilagodbom čitave arhitekture mreže i implementacijom najnovijih radijskih tehnologija pripremala za uvođenje mreže nove generacije koja će biti jedan od pokretača gospodarskog oporavka i razvoja. Pokretanjem prave, gigabitne A1 5G mreže pokrit će se sva županijska središta, njih 20, i Grad Zagreb. Domaći i turisti mogu surfati na A1 5G mreži u nekim od turističkih središta kao što su: Dubrovnik, Šibenik, Split, Pula, Zadar, Rijeka, Biograd na Moru, Trogir, Kaštela i Vodice. Također, kompanija je preuzela obveze pokrivanja određenih ruralnih ili teže dostupnih lokacija koje danas nemaju adekvatan pristup internetu čime se stvaraju preduvjeti za gospodarski razvoj i veću kvalitetu života.
Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska